{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nikšić i Džombić: Vlade entiteta spremne na uštede i pregovore s MMF-om

F
15.6.2012. u 16:08
1
0
Nikšić i Džombić: Vlade entiteta spremne na uštede i pregovore s MMF-om
1
Nikšić i Džombić: Vlade entiteta spremne na uštede i pregovore s MMF-om
Aleksandar Džombić
Premijeri bh.entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, izrazili su spremnost entitetskih vlada da poduzmu sve što je neophodno kako bi Bosna i Hercegovina u julu počela pregovore o novom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) te ih završila krajem augusta.
Federalni premijer Nermin Nikšić je na konferenciji za novinare u Banjoj Luci, nakon sjednice Fiskalnog vijeća BiH, kazao da MMF nije dao posebna uslovljavanja, ali i da bez toga postoji opredjeljenje da se, bez obzira da li će biti aranžmana s MMF-om ili ne, izvrše uštede u javnoj potrošnji, gdje god je to moguće.

"MMF-a traži od nas garancije da će uštede koje se tiču plaća ostati na ovom nivou“, kazao je Nikšić uz podsjećanje da je u FBiH sa socijalnim partnerima dogovoreno da u ovoj godini za 4,5 posto budu smanjene plaće.

Kroz materijalne troškove i druga izdvajanja su također ostvarene značajne uštede, naglasio je federalni premijer ističući da se te uštede kreću od 20 do 30 miliona KM.

"Idemo u reformu povoljnih penzija, nastavljamo s revizijom davanja za boračke populacije. MMF je Federalnoj vladi ukazao i da je najveći problem to što smo u ovogodišnjem budžetu povećali iznos sredstava za poticaje s 54 na 78 miliona KM. Njihova je procjena da, u situaciji kada režemo sve druge troškove, treba razmotriti i ovu poziciju, ali je naše obrazloženje da je ovo investicija, iako se po računovodstvenim standardima vodi kao poticaj", naglasio je Nikšić i podsjetio da pravo na poticaje mogu ostvariti samo registrirani poljoprivrednici.

On se nada da će i to pitanje biti riješeno, jer je važno da se postigne dogovor o aranžmanu s MMF-om.

Premijer RS-a Aleksandar Džombić također kaže da predstavnici MMF-a nisu tražili nikakva drastična smanjenja, već strukturalne reforme koje će, u jednom vremenskom periodu, dovesti do ušteda obima nekih davanja, a ne pojedinačnog smanjenja.

On je kazao da je najbitnije da su entiteti napravili nacrt kredibilnih politika koje će uputiti predstavnicima MMF-a i time se kreće u analizu mogućih ušteda te ocjenu da li su te kredibilne politike prihvatljive.

"Predviđene su uštede od 20 miliona u konsolidiranom budžetu, te reviziju rada nekih agencija i eventualno gašenje nekih od njih, što će dovesti također do smanjenja troškova. Planirane su izmjene Zakona o Elektroprenosu, jer će to i FBiH i RS-u popraviti prihodovnu stranu. Predvijedeli smo i restriktivnije poboljšanje Zakona o budžetskom sistemu te rigoroznije mjere za one koji probiju dozvoljeni budžetski okvir“, pojasnio je Džombić.

MMF uzima u obzir sva kreditna zaduženja, realizaciju sredstava i s računa posebnih namjena (escrow račun) i sve to računa u deficit, a Džombić ističe da, s obzirom da se ove godine neće povući sva kredita sredstva, na tom nivou je predviđeno određeno smanjenje, kao i potrošnje s računa posebnih namjena za oko 85 miliona, pri čemu će MMF sve to tretirati kao umanjenje deficita RS-a.

On je potvrdio da je predložen i zakon o reviziji stečenih prava i o tome su već obavljeni razgovori sa socijalnim partnerima u RS, te da i Boračka organizacija RS želi pravedniju preraspodjelu sredstava kroz naknade za te kategorije.

Također, predviđen je i novi zakon o plaćama u vanbudžetskim fondovima kako bi ih izjednačili s plaćama u javnoj upravi, odnosno ministarstvima i Vladi.

Džombić je rekao da se još ne može govoriti o mogućem iznosu novog kredita od MMF-a, ali očekuje standardni aranžman na period od pet godina uz grejs period od tri godine, mada postoji i mogućnost nekih drugih aranžmana koje su dobile zemlje poput Grčke s dužim rokovima, ali je procedura komplikovanija.

"Dobijenim sredstvima BiH bi mogla izmiriti rate starog kredita koje već pristižu na naplatu u naredne dvije godine, a oba entiteta imaju i rast rata i po unutrašnjem dugu, jer su rješavali staru deviznu štednju i materijalnu ne materijalnu ratnu štetu, kao i povećanje rate ostalog ino-duga“, rekao je Džombić.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: