{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nikolić: Mnogim ubijenim sam bio profesor, žao mi je

S
15.2.2012. u 10:43
0
3
Nikolić: Mnogim ubijenim sam bio profesor, žao mi je
0
Nikolić: Mnogim ubijenim sam bio profesor, žao mi je
Momir Nikolić
Nastavljajući svjedočenje na suđenju Radovanu Karadžiću, bivši oficir Vojske Republike Srpske (VRS) Momir Nikolić izjavio je da se 13. jula 1995. godine, dva dana nakon pada Srebrenice, znalo da će svi zarobljeni bošnjački muškarci biti pobijeni, što se i dogodilo.
Nikolić, bivši oficir za bezbjednost Bratunačke brigade VRS-a, posvjedočio je da mu je pukovnik Ljubiša Beara, bezbjednosni oficir Glavnog štaba VRS-a, tog dana rekao da će svi Bošnjaci biti ubijeni. Kazao je da mu je tu namjeru prethodno i nagovijestio i komandant VRS-a Ratko Mladić, objavio je Birn.

"Ono što ja znam jeste da su svi muškarci – oni koji su odvojeni od žena i djece u Potočarima i oni koji su se predali na putu između Bratunca i Konjević Polja – 13. jula bili prebačeni u Bratunac, a sutradan na teritoriju zvorničke opštine, gdje su bili pogubljeni", izjavio je Nikolić.

Nikolić je 2003. pred Haškim tribunalom priznao krivicu za progon Bošnjaka iz Srebrenice i osuđen je na 20 godina zatvora, a kaznu izdržava u Finskoj.

Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske i vrhovnom komandantu VRS-a, na teret se stavlja genocid nad više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i progon hiljada žena i djece iz Srebrenice. Haško tužilaštvo tereti Karadžića i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civima u Sarajevu i uzimanje pripadnika mirovne misije UN-a za taoce.

Tribunal u Haagu je 2010. godine nepravosnažno osudio Bearu na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, a Mladić očekuje početak suđenja pred Haškim sudom za genocid i druge zločine u BiH.

Nikolić je tokom svjedočenja rekao da mu je Ratko Mladić 13. jula 1995. godine u blizini Konjević Polja, dok su Bošnjaci silazili iz okolnih šuma i predavali se VRS-u, nagovijestio da će zarobljenici biti ubijeni.

"Mladić je razgovarao sa muslimanskim zarobljenicima i rekao im da se ne brinu, da će sve biti u redu i da će biti prebačeni gdje žele. Kad je krenuo ka autu, ja sam pošao za njim i pitao ga šta će biti sa zarobljenima. Ništa mi nije rekao, pogledao me je i načinio gest rukom", rekao je Nikolić, pokazujući sudijama taj pokret slijeva na desno, ispruženih prstiju s dlanom nadole.

Uveče istog dana, kako je posvjedočio Nikolić, u Bratuncu je sreo Ljubišu Bearu, koji mu je rekao šta će se desiti sa zarobljenicima.

"Beara mi je naredio da odem u komandu Zvorničke brigade i prenesem da će zarobljenici doći i da se pripreme objekti za prihvat. Mislim da je Beara rekao i da će biti pobijeni", rekao je Nikolić.

Kada se oko ponoći 13. jula 1995. vratio u Bratunac, Nikolić je, kako je rekao, vidio hiljade bošnjačkih zarobljenika, te je prisustvovao sastanku na kojem su se Beara i Karadžićev povjerenik za Srebrenicu Miroslav Deronjić "svađali" oko toga da li će zarobljenici biti ubijani u Bratuncu ili Zvorniku.

"Otvoreno se razgovaralo da će zarobljenici biti ubijeni, samo je bilo pitanje da li će biti ubijeni u Bratuncu ili Zvorniku. Deronjić je insistirao da on ima instrukcije od Karadžića da zarobljenici idu u Zvornik; kazao je da ne želi da se ubistva dogode u Bratuncu", opisao je Nikolić.

Deronjić je 2003. pred Tribunalom priznao krivicu za zločin nad Bošnjacima počinjen 1992. u selu Glogova, i osuđen je na 10 godina zatvora. Umro je 2007. godine na izdržavanju kazne u Švedskoj.

Nikolić je tokom svjedočenja izrazio i žaljenje što je učestvovao u stravičnom zločinu u Srebrenici.

"Ja se osjećam posebno odgovornim zato što sam mnogima od ubijenih bio profesor i što nisam imao ni načina ni moći da im pomognem. Želim da se ponovo izvinim svim porodicama i žrtvama. Žao mi je što sam bio tamo, što sam izvršavao naređenja i tako doprinio počinjenju zločina. Žao mi je što nisam pobjegao kad je postalo jasno da će se taj zločin dogoditi", rekao je Nikolić.

Započeto unakrsno ispitivanje Nikolića, optuženi Karadžić nastavilja u srijedu, 15. februara 2012.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: