Predsjednik Komisije za digitalizaciju parlamenta BiH Branko Dokić u izjavi za Sarajevo-x.com kazao je da ne zna za pismo koje je upućeno Špiriću, ali da je direktor RAK-a davno trebao biti imenovan.
"Ovakva situacije nije dobra ni za RAK, ni za vršioca dužnosti, ali ni za Savjet ministara koji ne mogu da se dogovore o nekim stvarima koje po meni nisu ključne. Nažalost, mi u BiH smo osuđeni da se najviše spotičemo oko imena i prezimena. Međutim, po meni je profesionalnost na prvom mjestu ali ako se hoće ime i prezime treba se voditi računa da to ime i prezime zna raditi“, kazao je Dokić.
Kada je u pitanju funkcionisanje Agencije na čelu sa generalnim direktorom čije imenovanje Vijeće ministara BiH odbija da potvrdi, Amela Odobašić, portparol RAK-a je kazala:
"Podsjećamo da je Vijeće Agencije nakon provedene zakonske procedure jednoglasno izabralo Kemala Huseinovića za generalnog direktora RAK-a na još jedan mandat. Huseinović je od svih prijavljenih kandidata, jedini ispunjavao sve zakonom propisane uslove. Iako Vijeće ministara BiH nije potvrdilo prijedlog Vijeća Agencije, Huseinović obavlja ovu funkciju legalno i u skladu sa nadležnostima. Neupitno je da činjenica da nije izvršena potvrda imenovanja predstavlja vrstu političkog pritiska. Međutim, Agencija obavlja svoje regulatorne zadatke u skladu sa propisanim nadležnostima i rokovima iz sektorskih politika u oblasti komunikacije, koje usvaja i propisuje Vijeće ministara BiH“.
Naime, još od septembra 2007. godine Vijeće ministara blokira rad RAK-a koji igra ključnu ulogu za očuvanje sistema nezavisnosti medija i njihove zaštite, od bilo kakvog političkog uplitanja u kreiranje medijskih zakona, što je praksa koju njeguju sve zapadnoevropske zemlje.
Dakle, prije više od dvije godine državna vlada odbila je ponovo imenovati Kemala Huseinovića za direktora RAK-a iako je on dobio jednoglasnu podršku od svih članova Vijeća RAK-a koje ima mandat da predlaže kandidata kojeg Vijeće ministara samo formalno-pravno potvrđuje.
Umjesto toga, Vijeće ministara obustavilo je proceduru i tražilo pojašnjenje zbog čega je izabran baš taj kandidat, te uvid u biografije drugih kandidata, direktno se uključivši u izbor direktora Agencije. Tada su se pojavile špekulacije oko toga da novi direktor mora biti Hrvat, odnosno Srbin, iako nacionalnost na ovoj poziciji u poređenju sa stručnošću ne igra nikakvu ulogu, niti se relevantnim zakonom to tako definira.
Vijeće ministara je, šta više, tražilo raspisivanje novog konkursa za izbor direktora iako je sva zakonska procedura vezano za Huseinovića u potpunosti ispoštovana. Nakon oštrih reakcija OHR-a, Evropske komisije iz Brisela i OSCE-a iz Beča, čitav proces je obustavljen i ostavljen za neka druga vremena. I tako je RAK više od dvije godine bez direktora.
U posljednjem zajedničkom pismu koje su uputili predstavnik OSCE-a za slobodu medija Miklos Haraszti, vršilac dužnosti šefa Misije OSCE-a u BiH Vadim Kuznetsov, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, i vršilac dužnosti šefa Delagacije Evropske Unije u BiH Boris Iarochevitch, izrazili su svoju zabrinutost zbog pokušaja Vijeća ministara da u svoje tumačenje odredbi Zakona o komunikacijama uvede nacionalne i političke kriterije za odabir članova Vijeća RAK-a.
Haraszti, Kuznetsov, Inzko i Iarochevitch naglasili su da imenovanje članova Vijeća i direktora RAK-a treba biti zasnovano isključivo na integritetu, znanju i profesionalnim zaslugama, navodeći da Zakon o komunikacijama i Ustav BiH u dovoljnoj mjeri garantiraju ravnopravnu nacionalnu zastupljenost unutar Vijeća RAK-a.
Autori pisma dodaju da se zakonom izričito nalaže da se pri imenovanju ne koriste bilo kakvi nacionalni ili politički kriteriji.
