Među glavnim problemima istaknuto je neriješeno pitanje finansiranja zbog čega bi, rečeno je, moglo doći do prestanka rada asocijacija slijepih na svim nivoima te da bi to za posljedicu sigurno imalo dalje pogoršanje statusa slijepih osoba u FBiH.
Savjetnik premijera FBiH Radovan Vignjević tim povodom uvjerio je predstavnike asocijacija slijepih da nijedan od saveza slijepih neće biti ugašen, ali i naglasio da se mora iznaći rješenje za sistemsko, sigurno i trajno finansiranje organizacija takve vrste.
Vignjević je mišljenja da je, kad je u pitanju briga prema osobama s invaliditetom, veliki napredak napravljen usvajanjem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju i Odluke o formiranju fonda iz kojeg bi se finansirale te oblasti. Međutim, konstatirao je da se kasni s implementacijom tog zakona te pozvao na ozbiljnost s tim u vezi.
"Bitno je to što su rješenja predviđena tim zakonom podržala Udruženja poslodavaca FBiH, Savez samostalnih sindikata i Vlada FBiH tako da nema otezanja s provođenjem tog zakona. Više je do nas u administraciji da se donesu i urede podzakonska akta da bi taj zakon i zaživio", kazao je Vignjević.
Naglasio je da svim osobama treba omogućiti da egzistenciju osiguraju radom, prema svojim mogućnostima, a da je država ta koja im u tome treba pomoći.
Sličnog mišljenja je i federalni ministar za boračka pitanja Zahid Crnkić koji smatra da probleme osoba s invaliditetom treba prije svega gledati s ljudske strane. "Možemo napraviti demokratsko i ekonomski prosperitetno društvo, ali prije svega moramo biti humani. Moramo biti ljudi i razumjeti te ljude", ističe ministar Crnkić. On je insistirao na razlikovanju termina invalid i osoba s invaliditetom. "Nisam invalid, ali jesam osoba s invaliditetom. Mi smo osobe s invaliditetom. U totalitetu nisam invalid, ali imam tjelesni invaliditet. Sve su ovo privremene funkcije, ali uvijek ostajem ratni vojni invalid i dijelim njihovu sudbinu", kazao je.
U današnjem susretu čulo se da slijepe osobe u Federaciji BiH nemaju ni adekvatno informiranje u tehnikama dostupnim slijepim (Brajovo pismo, tisak s uvećanim slovima, zvuk itd.), te da mnogi imaju problema u nabavci tiflo-tehničkih pomagala.
Međunarodni dan bijelog štapa zvanično se obilježava od 15. oktobra 1964. godine, kad je Lindon Jonson, tadašnji predsjednik SAD-a proglasio Danom bijelog štapa. Inicijativa za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u saobraćaju pokrenuta je 15. oktobra 1930. godine.
Prema statističkim podacima, u BiH ima oko 5.000 slijepih osoba, 3.300 u FBiH, dok ih je u Kantonu Sarajevo 450 do 500.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
