{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


(Ne)jednak tretman: U pet godina u BiH pokrenuto 29 tužbi zbog diskriminacije

8.12.2014. u 14:08
51
8
(Ne)jednak tretman: U pet godina u BiH pokrenuto 29 tužbi zbog diskriminacije
51
Danas je u prostorijama Mediacentra u Sarajevu održana panel diskusija pod nazivom "Jednakost za sve", koju je organizovala Koalicija civilnog društva u borbi protiv diskriminacije. Na panel diskusiji su učestvovali Jasminka Džumhur u ime Institucije Ombudsmana BiH, Emir Prcanović u ime organizacije Vaša prava BiH, te Adnan Kadribašić u ime OSCE-a BiH.
"Iako je zakon na snazi već pet godina, njegova je primjena još uvijek diskutabilna, pravosuđe je dosta sporo, a institucije su nespremne za provođenje tog zakona. Najveće dostignuće za sada je presuda u slučaju dvije škole pod jednim krovom, a ono što ostaje dugoročni problem jeste da je informiranost javnosti o postojanju zakona i mehanizmima zaštite još uvijek relativno slaba. Ipak, najveća prepreka su sporost i neefikasnost institucija", izjavila je Dobrila Govedarica u ime Fonda otvorenog društva BiH.

Antidiskiminacijski program čini koalicija od devet organizacija, čiji je zadatak da javnost upoznaju o postojanju zakona o diskriminaciji, mehanizmima za zaštitu od diskriminacije, ali i o pružanju besplatne pravne pomoći. USAID se 2014. godine pridružio ovoj inicijativi, donirajući za naredne četiri godine dva miliona dolara, tako da će ova koalicija sigurno nastaviti svoj rad do 2018.

Diskriminacija kao rak i bolest društva



"Diskriminacija ostaje veliki problem za dosta bh. građana. Na svom putu ka Evropi za Bosnu i Hercegovinu je ključno da usvoji moderne i liberalne vrijednosti tolerancije i prihvatanja. Iako zakon o diskriminaciji postoji, stvarni problem je nedostatak razumijevanja, kao i neprovođenje tog zakona. Diskriminacija je rak, bolest koja na društvo utječe na mnogobrojne načine. Ljudi ovdje često govore o svojim pravima, no u ovom kontekstu ne možemo govoriti o pravima jedne osobe, a da ne govorimo o pravima svih ljudi. Želimo pružiti ruku podrške svim manjinskim i ranjivim skupinama - djeci sa poteškoćama u razvoju, romskoj populaciji, LGBT populaciji... svima kojima treba zaštita", istaknuo je David Barth, direktor USAID-a.

Od uvođenja zakona o diskriminaciji 2009. godine, do danas je u kontekstu njegove primjene inicirano tačno 29 sudskih postupaka, a otprilike toliko i pred institucijom Ombudsmena, u kojima se tražilo da se utvrdi da su određene osobe žrtve diskirminacije.

Sudski je postupak za nekoliko slučajeva već okončan, a prva presuda koja je donesena već 2010. godine ticala se inkluzije djece sa posebnim potrebama u redovno obrazovanje. Druga presuda se ticala segregacije djece na etničkoj osnovi, a prije nekih dvadesetak dana je vrhovni sud potvrdio prvostepenu presudu donesenu pred sudom u Mostaru, kojom je naloženo otklanjanje segregacije djece na etničkoj osnovi u Hercegovačko neretvanskom kantonu.

Postoji još nekoliko postupaka kojima je zadovoljena pravda za žrtve diskriminacije u BiH. Nekoliko postupaka je okončano pred ustavnim sudom, među kojima je i postupak koji se ticao diskriminacije LGBT osoba u vezi sa održavanjem prvog sarajevo queer festivala - ustavni sud je 24. septembra donio odluku o djelimičnoj povredi prava na slobodu okupljanja i javnog izražavanja. Tu su i presude koje su rješene u prvom stepenu, kao što je diskriminacija porodilja koje su u radnom odnosu u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

"Za cigane nema mjesta ovdje"



Jedan od aktuelnih slučajeva, predmet koji je pred vrhovnim sudom Federacije BiH, jeste i diskriminacija osoba na etničkoj osnovi, odnosno onemogućavanju usluživanja u javnom objektu osobe koja je pripadnik romske populacije, Redže Seferovića iz Zavidovića. Ove presude, i prvostepena i drugostepena, su bile odbijajuće, ali se trenutno čeka odluka Vrhovnog suda Federacije.

Redžo Seferović iz Zavidovića za sebe kaže kako je žrtva diskriminacije. Njega je vlasnik jednog ugostiteljskog objekta primorao da napusti kafić, budući da je pripadnik romske populacije, rekavši mu "za cigane nema mjesta ovdje".

"Bio sam iznenađen i nisam mogao vjerovati da se to meni dešava, kao lideru i predstavniku Roma. Ružno je pričati o svom gradu, posebno onom u kojem živite već pedeset godina, ali diskriminacija u Zavidovićima je učestala, posebno nad Romima. Ne mogu se boriti s vukovima. Neki dan se isti incident desio i mojoj djeci koja su izbačena iz kafića - od stotinu gostiju, samo njih nisu htjeli uslužiti. To je učestala pojava", priča Seferović, te dodaje kako se obraćao i općinskom vijeću, načelniku, policijskim strukturama općine Zavidovići, međutim, niko nikad nije prijavio taj postupak.

Navodi kako su Romi građani drugog reda, te da prije rata nije bilo toliko diskriminacije kao danas. Dodaje kako je 80 posto pripadnika romske populacije napustilo Zavidoviće jer za njih tu nema budućnosti.

"Ne podržavam nikog ko ljude dijeli prema nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti, ja ljude dijelim samo na dobre i zle", poručio je Seferović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: