{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Najjači zemljotres u BiH desio se u Banjoj Luci 1969. godine

A
29.7.2012. u 15:11
26
39
Najjači zemljotres u BiH desio se u Banjoj Luci 1969. godine
26
Najjači zemljotres u BiH desio se u Banjoj Luci 1969. godine
Uključujući i posljednji snažniji zemljotres u blizini Zenice, do sada je u Bosni i Hercegovini zabilježen značajan broj zemljotresa što ponovo potvrđuje činjenicu da je ovo područje tektonski aktivno i podložno manjim, pa čak i onim razornijim zemljotresima.
Teritorija Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluastrva, koji ulazi u sastav sredozemno-trans-azijskog seizmičkog pojasa. Prema raspoloživim podatcima na području Bosne i Hercegovine, u prošlosti se dogodilo više razornih zemljotresa iz lokalnih žarišnih zona magnitude oko 5.0, dok je intenzitet u epicentru dostizao i do 7 stepeni MCS skale.

Posljednji razorniji zemljotres koji je zabilježen u BiH desio se jučer u 1 sat i 12 minuta u blizini Zenice. Podrhtavanje tla trajalo je oko deset sekundi, a potres je bio magnitude 4,7 prema Richteru. Epicentar potresa bio je oko 10 kilometara sjeveroistočno od Zenice, a intenzitet u epicentru 6 – 7 stepeni Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Ubrzo nakon prvog potresa, uslijedio je drugi jačine 4,2 po Richteru, a kasnije još jedan od 2,9 stepeni.

U BiH ima nekoliko značajnih regionalnih rasjeda kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjalučki, uz koje se mogu stvarati zemljotresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla.

Tako se, po podacima seizmografa, u BiH godišnje zabilježi oko 1100, ili u prosjeku tri zemljotresa dnevno slabija od tri stepena po Mercallijevoj skali. Radi se o zemljotresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a oko desetak zemljotresa godišnje osjete stanovnici BiH.

Najjači zemljotresi koji su zabilježeni do sada u BiH su 1905. godine, u Petrovcu, jačine 5,0, 1907. u Počitelju, jačine, 5,7, 1908., Vlasenica, 5,3, 1916., Bihać, 5,0, 1923. Jajce, 5,0, 1927., Ljubinje, 6,0, 1940., Derventa, 5,1, 1950., Drugovići / Banja Luka, 5,7, 1962., Treskavica, 6,0, 1967., Srebrenica, 5,1, 1969., Gacko, 5,0, 1981., Banja Luka, 5,4, 1974., Lukavac, 5,0, i 2003., Stolac-Hutovo blato, 3,6 stepeni prema Richteru.

Najjači zemljotres ikada zabilježen u BiH desio se u Banjoj Luci, 1969. godine, a izmjerena jačina ovog zemljotrea bila je 6,6 Richtera. Počeo je neuobičajeno jakim prethodnim udarom, u noći 26. oktobra u 2:55 sati; podrtavanje se nastavilo do 8:53 sati kada je se desio i onaj najjači zemljotres jačine 6.6 Rihterove skale.

U zemljotresu 1969. godine, 15 osoba je izgubilo život, hiljadu ljudi su bili teže i lakše ozlijeđeni. Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno je uništeno 86 000 stanova.

U posljednjih 104 godine u BiH je zabilježeno 1084 zemljotresa jačih od tri stepena Richterove skale. Seizmografi tvrde da u sljedećih 50 godina na području BiH mogu se očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do sedam stepeni Mercallijeve skale, znači s mogućim oštećenjima kuća.

No za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banje Luke, planine Treskavice, te područje Trebinja i Neuma, prognozira se razorne zemljotrese s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama.

Iz zabilježenih zemljotresa jasno je da se na području Bosne i Hercegovine, dogodilo više razornih zemljotresa s najjačim intenzitetima iz žarišnih zona Ljubinje, Treskavica i Banja Luka.

Južna i zapadna Hercegovina su vrlo ugrožena područja zemljotresima. Posljednji zemljotres, u 2004.godini, jačine 3,3 stepena po Richterovoj skali te nekoliko slabijih još jednom su građanima Livna pokazali kako žive u seizmološki poprilično aktivnoj zoni.

Na teritoriju bivše Jugoslavije najčešći i najjači zemljotresi desili su se u predjelima Dinare, donjeg toka Neretve, Boke Kotorske, Dubrovnika, Podrinja, Šumadije, Metohije, Banja Luke i Skopja.

Najveći zemljotresi do sada su zabilježeni u Skopju (1518. i 1963.), Dubrovniku (1667. I 1924.), u predjelu Resave (1911), Hercegovine (1924), u Šumadiji (1927), Valandovu (1931), Debru (1967), Banja Luci (1969), i crnogorskom primorju (15.04.1979).

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: