{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Na bh. carinama propada više od 2.000 automobila

S
18.2.2010. u 20:05
0
2
Na bh. carinama propada više od 2.000 automobila
0
Na bh. carinama propada više od 2.000 automobila
Foto: Ilustracija
Da je nemarnost državnog aparata u rješavanju ozbiljnih problema evidentna, pokazuje i činjenica da više od 2.000 automobila, mahom luksuznih, truhne po cijeloj BiH zbog neregulisanog statusa oko carinskih prekršaja.
Na 30 terminala koji su raspoređeni u četiri regionalna centra, Banjaluci, Sarajevu, Mostaru i Tuzli, se nalazi preko 2.000 automobila , od čega je oko 900 auta pravosnažnom sudskom presudom oduzeto zbog carinskih prekršaja, dok je za oko 1.100 postupak u toku, to jest privremeno su oduzeta.

Tu se skladište automobili koji su oduzeti zbog neplaćenih carinskih taksi i poreza, zbog nepodudaranja registracija, kao i ostalih carinskih prekršaja.

"Zakonom o carinskim prekršajima se javio problem zabrane uvoza auta koja su starija od sedam godina. Dok oduzeta auta čekaju da se na njih plate carinske dažbine, u međuvremenu napune tih sedam godina koje je zakon propisao", objašnjava Ratko Kovačević iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, dodajući da su njihove ruke tada "vezane", te da nema rješenja za motorne "adolescente" koji prebace sedam godina.

Automobili bi se mogli prodati

Uputili smo, kažu u Upravi, više nota Savjetu ministara BiH sa zahtjevom da se pronađe rješenje za ove automobile kako ne bi džabe propadali, te da se konačno riješi njihov status.

"Neko bi kupio te automobile ako bi država riješila problem oko plaćanja carinskih prekršaja. Kada bi se ukinula zabrana, recimo, samo za te automobile koji su sad tamo, te da se može platiti carina, to bi bilo idealno rješenje", priča Kovačević, dodajući da ovakav vakuum ne vodi ničemu.

On navodi da je bio jedan slučaj kada je čovjek koji je podigao kredit od skoro 15 hiljada maraka da bi, između ostalog, kupio auto za koji se kasnije ispostavilo da se protiv njega vodi postupak zbog carinskih prekršaja, te da ga je morao predati.

"Ima onih koji to namjerno i svjesno rade, vodeći se mišlju da će tako jeftinije proći, a li ima i onih savjesnih kupaca koji tuđom greškom dođu u tu situaciju", objašnjavaju u Upravi, navodeći primjer da se dešava da osoba kupi auto na pijaci sa regularnim papirima, te da se poslije godinu ili dvije dana, rutinskom kontrolom policije, otkrije da se taj auto potražuje zbog carinskih prekršaja.

Kada se radi o prevarama, koje su ranije bile masovna pojava, u Upravi kažu da se sada teško može izvesti neka prevara zbog uvezanosta agencija i razmjene podataka.

Vozila iz akcije "Falsifikat" završila na carinama

Naš sagovornik iz Uprave priča kako je, tokom akcije "Falsifikat" koja je izvedena prije nekoliko godina, policija oduzela oko 250 auta koja su imala falsifikovane carinske dokumente.

"To je bilo nemoguće izvesti bez ljudi 'iznutra'. Tom prilikom su 'popadali' mnogi službenici iz policije i iz carina, zbog učestvovanja u falsifikovanju i proizvodnji lažnih pečata, lažnih jedinstvenih carinskih isprava i drugih stvari", kazao je Ratko Kovačević, ističući da su i ta auta, vjerovatno , završila na terminalima.

Dažbine koje se moraju platiti prilikom uvoza carina su carinska evidencija, koja iznose jedan odsto od ukupne cijene vozila, carina, koja je 15 odsto, i PDV koji iznosi 17 odsto. Carinjenje se računa po posebnom katalogu za motorna vozila po kojem se carine auta i na osnovu njega se određuje kolika će biti cijena carinskih obaveza.

Ako je u katalog upisan osnovni model auta, vlasnik će platiti dodatni porez koji se naplaćuje ako automobil odstupa od osnovnog modela, pri čemu se posebno kategoriše zemlja porijekla, godište automobila, njegova kubikaža, jačina motora, dodatna oprema i slično.

Tako naprimjer, za automobil "mercedes-benz" model "S 300" čiji je osnovni model procijenjen na 105.000 KM, za carinske dažbine morate izdvojiti oko 45.000 KM, s tim što se za svaki dodatni dio plaća posebna carina. Za auta koja su uvezena iz zemalja EU carina košta 13 umjesto previđenih 15 odsto, s tim što će, prema riječima nadležnih, ova carinska stopa padati sve dok ne dostigne nuli, tj. dok BiH ne bude članica EU.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: