Samo 100 procesuiranih
5

Mostar: MKSJ i TRIAL organizirali dijalog o seksualnom nasilju

FENA
Mostar
Mostar
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Švicarska organizacija protiv nekažnjivosti TRIAL organizirali su danas u OKC Abrašević u Mostaru prikazivanje dokumentarnog filma Outreach programa "Kraj nekažnjivosti: seksualno nasilje pred Tribunalom" i javni dijalog o seksualnom nasilju i odgovornosti u ratu.

Kroz javni dijalog, koji se organizira u saradnji s organizacijama TRIAL i Medica Zenica, uz potporu UN Women i OESS Misije u BiH, a u kojem su sudjelovali tužitelji i sudci, te predstavnici vladinih i nevladinih organizacija i članovi akademske zajednice, ukazano je na izazove, propuste i napore u ostvarenju pravde i obeštećenja za osobe koje su preživjele seksualno nasilje u ratu u BiH.

Fokus je bio na pravima žrtava, obvezama države da osigura pozivanje na odgovornost za zločine seksualnog nasilja u ratu i provođenju kaznene pravde za ove zločine, a razmatrane su i mogućnosti kako zaštiti svjedoke seksualnog nasilja.

Iznesen je poražavajući podatak da je u BiH tokom rata bilo od 20 do 50 000 seksualnog nasilja nad ženama i muškarcima, a od toga broja samo je 100 procesuirano, a sve zbog, ili šutnje žrtava, odnosno svjedoka nasilja, ili pravne procedure da se dokaže taj zločin.

Suradnica za ljudska prava u švicarskoj nevladinoj organizaciji TRIAL Selma Korjenić govorila je o mogućnostima korištenja međunarodnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava za žrtve ratnog silovanja ili seksualnog nasilja te o obvezama države vezano za ovu populaciju.

"Kada se dogode teška kršenja ljudskih prava, uključujući i silovanje ili ostale oblike seksualnog nasilja, državne vlasti imaju obvezu prema međunarodnom pravu da identificiraju(...) osobe odgovorne za ove zločine, osude i kazne ih, da poduzmu mjere prevencije i da žrtvama dodjele reparacije za pretrpljenu štetu. Kao država članica Europske konvencije i drugih pravnih ugovora, BiH ima gore spomenute obveze, te ukoliko ih ne ispunjava, protiv nje se mogu podnjeti žalbe na međunaronoj razini, ispred Europskog suda za ljudska prava, UN komiteta i dr.", objasnila je Korjenić.

Među konkretnim načinima prevencije nasilja nad ženama ukazala je na usvajanje kaznenog zakonodavstva koje kažnjava silovanje u skladu sa međunarodnim standardima, pokretanjem kampanje za podizanje svijesti o nasilju nad ženama i organiziranje treninga i edukacija za profesionalce koji rade sa žrtvama, te realiziranje programa provjere kako bi se osiguralo da osobe povezane sa izvršenjem zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i slično ne obnašaju javne pozicije.

Tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva Vesna Pranjić i tužitelj Okružnog tužiteljstva Trebinje Žarko Milić ukazali su na veliki problem nedostatka adekvatne zaštite kako u tužiteljstvu, tako i u sudovima, za svjedoke ratnih zločina.

Smatraju kako je predmet ratnih zločina u startu osuđen na propast ako se svjedok ne može zaštiti, odnosno nema mu se mogućnost dati naknada za dolazak na svjedočenje.

Tužiteljica Pranjić je mišljenja da Sud BiH ne treba ni davati predmete ratnih zločina županijskim ili entitetskim sudovima koji nemaju adekvatne tehničke, materijalne ili kadrovske resurse.

Direktorica nevladine organizacije Medica Zenica Sabina Haskić- Husić govorila je o mogućnostima zaštite svjedoka seksualnog nasilja, kroz pružanje medicinske, odnosno psihološke potpore tokom i nakon kaznenog postupka, ističući kako se time trebaju baviti centri za socijalni rad ili organizacije, nevladine ili vladine.

Pomoćnik ministra za socijalnu skrb u Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona Enes Mulać složio se da je to problem Centra za socijalnu skrb i da je Centar tu brigu preuzeo na sebe 2006. godine, ali da su ostali poblemi žena da se odluče da progovore o nasilju i da dokažu nasilje.

Dokumentarni film "Kraj nekažnjivosti: seksualno nasilje pred Tribunalom" koji je prikazan ovom prilikom govori o istragama zločina seksualnog nasilja u bivšoj Jugoslaviji i dostignućima Tribunala, koji je uspostavio presedan u presuđivanju za zločine te vrste, a kroz intervjue s bivšim i sadašnjim visokim dužnosnicima MKSJ-a, kao i svjedočanstva svjedoka i osoba koje su preživjele seksualno nasilje.

Ovom prigodom pormoviran je i Vodič za odbranu prava žena-žrtava silovanja ili drugih oblika seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini koji je namijenjen i uz ostale, žrtvama i udruženjima, ali i odvjetnicima kako bi ih informirao o postojanju međunarodnih mehanizama za zaštitu prava žrtava rata i o procedurama kompleksnih pravnih pitanja ispred tih mehanizama.