{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
'Moja stranka je bosanski jezik'

S
14.1.2010. u 08:20
0
115
'Moja stranka je bosanski jezik'
0
'Moja stranka je bosanski jezik'
prof.Senahid Halilović (Foto: Zijah Gafić)
Prof. Senahid Halilović intervjue nije davao ravno tri godine, iako je za to vjerovatno bilo i više nego dovoljno povoda. Nakon ovog vremena skupilo se dosta toga što je našeg najcijenjenijeg modernog lingvistu ponukalo da pristane na intervju za Sarajevo-x.com. Prof. Halilović u prvom dijelu intervjua govori o pritiscima na njegov rad, završetku 5 krupnih projekata, omalovažavanju bosanskog jezika i njegovoj politizaciji.
Prof. Haliloviću, u javnosti Vas nema poprilično dugo, nekoliko godina. Šta je bio razlog ove Vaše javne šutnje?

Razlog je jednostavan: nisam od onih koji imaju šta novo reći svakoga dana, svake sedmice, pa ni svake godine. Januara 2007. dao sam intervju Oslobođenju, govorio sam o projektima koji su me tada zaokupljali. Poslije pune tri godine, sa zadovoljstvom, mogu reći: realizirao sam, sa saradnicima, u cijelosti, svih pet projekata spomenutih u tom razgovoru. I ponešto još.

Prvo, BiH je, kao punopravna članica, ponovo u 'Općeslavenskom lingvističkom atlasu', najvećem lingvističkom poduhvatu u svijetu; drugo, pokrenuta je, u ANUBiH, konačno, i izrada 'Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa'; treće, objavljeno je (2007) šest knjiga akademika Asima Pece, najznačajnijeg lingviste iz BiH, i njegova 'Izabrana djela' upućena su u stotine biblioteka u zemlji i svijetu; četvrto, objavljena je knjiga 'Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik', kojom otvaramo istraživanje ovog urbanog govora; peto, završen je (2009) i 'Rječnik bosanskoga jezika'.

Nedavno ste sa saradnicima, kao što ste pomenuli, objavili knjigu 'Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'. Molim Vas da čitateljima pojasnite šta je to čini specifičnom?

Govor Sarajeva dosad nije sistematski istraživan. U prvom dijelu knjige pišem o mjestu sarajevskoga govora u širem okruženju, potom o razvoju toga govora od XVIII do kraja XX st.; kolega I. Tanović, semantičar, istraživao je oznake materijalne i duhovne kulture u govoru Sarajeva, osobito mikrotoponime, a kolegica A. Šehović žargonizme i ostalu leksiku razgovornog bosanskog jezika, prikupljenu uglavnom u Sarajevu.

Nastojali smo ukazati na potrebu obuhvatnijeg i svestranijeg izučavanja govora grada Sarajeva i otvoriti prostor budućim istraživačima u okviru urbane dijalektologije i uopće bosnistike. Ovom knjigom promovirana je Biblioteka 'Bosnistika' Slavističkog komiteta.

Posljednjih godina vrijedno ste radili s timom od 20-ak ljudi i na Rječniku bosanskog jezika, koji je spreman za štampu. Recenzirali su ga lingvisti iz BiH i regiona.

'Rječnik bosanskoga jezika', koji ćemo uskoro predati javnosti, na 1548 stranica sadrži oko 60.000 jedinica. Godine 2001. pokrenuo sam ovaj projekt i pozvao mlade kolege, sada docente na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (I. Palića i A. Šehović), da mi se pridruže kao koautori. Ovaj Rječnik nastao je i uz podršku dvadesetak stručnih saradnika.

Dugo smo prikupljali građu, a od 2005. pažljivo opisivali odabrane leksičke jedinice. Ovoj knjizi, koja slijedi metode savremene leksikografije i koja će zadugo biti pouzdan orijentir u oblasti leksike bosanskog jezika, potreban je samo još dobar izdavač. Recenzije kolega iz BiH, Hrvatske i Srbije, uvjeravaju nas da se trud isplatio.

Čini se posebno značajnim istaći Vaše vodstvo pri ponovnom priključenju BiH u Općeslavenski lingvistički atlas, široj publici zasigurno nepoznatu odrednicu. Šta se, zapravo, desilo sa ovim projektom?

BiH je do 1992. sudjelovala u tom projektu. Od ukupno 850 istraženih govora na području 12 slavenskih jezika, u BiH je svega 13. Tu kapitalnu građu već pet decenija komisijski obrađuju vodeći dijalektolozi u slavenskim zemljama i predočavaju u 'lingvističkim atlasima'.

Dvanaest bh. upitnika nestalo je od 1992. do 1995, tako da su se u slavističkim centrima počeli pojavljivati tomovi s kartama na kojima je BiH bjelina. Rukovodstvo ANUBiH donijelo je 2004. god. odluku da se BiH vrati u OLA i povjerilo mi tu zadaću. Nakon niza aktivnosti, BiH je danas ponovo tamo gdje joj je mjesto – ravnopravna je članica zajednice slavenskih zemalja u tom projektu.

Malo je poznato da ste imali i značajnu ulogu u afirmiranju bosanskog jezika u Microsoftovom operativnom sistemu Windows. Pa, sada među zvaničnim kratkim oznakama jezika imamo i ono 'BS' za bosanski.


Tokom 2006/2007. bio sam rukovodilac tima kome je povjerena lokalizacija novih verzija Windowsa i Office-a na bosanski jezik. Lingvistički dio projekta obuhvatao je izradu rječnika, gramatike i rječnika uvredljivih termina. Prema zvaničnoj obavijesti iz Microsofta, od šezdesetak timova širom svijeta, koji su se te godine bavili istim poslom, jedino je bh. tim ispunio zahtjeve i ispoštovao rok. Očekujem da to doprinese boljem tretmanu bosanskog jezika u svim budućim verzijama Microsoftovog softvera.

Vaše sveukupno djelo , čini se, konstantno i uporno nastoji omalovažiti i degradirati, a naročito se to odnosi na Pravopis bosanskog jezika. Kako to prihvatate i shvatate?

Kod nas su najbolji oni koji ne urade ništa vrijedno spomena, a pritom okolo drže lekcije o tome kako treba raditi. Međutim, ne treba zaboraviti da je bilo i da ima neuporedivo više onih koji uvažavaju moj rad negoli onih što ga blate. Pozitivnih je mnogo više – i unutar stručnih krugova i u široj javnosti – samo što takvi ne dižu galamu, ne čuju se.

Usput, objavljeno je mnoštvo pozitivnih recenzija Pravopisa i u BiH i izvan BiH, a izdavač je od akademika S. Monneslanda, uglednog evropskog slaviste, dobio recenziju u kojoj stoji da je to jedan od najboljih pravopisa u slavenskom svijetu. Kao autor Pravopisa gostovao sam na mnogim slavističkim katedrama, od Beča do Upsale.

Vidite li u tom odnosu prema Vašem djelu možda i primjese politike?

U BiH još nemamo osmišljenu 'jezičku politiku'. Međutim, i 'nikakva' jezička politika jeste 'nekakva' jezička politika, doduše – najlošija. Ako pitate o parcijalnim, stranačkim jezičkim politikama, ili o 'dnevnoj politici', to me ne zanima. Nisam ni u jednoj stranci, niti sam bio, od 1990. naovamo. Moja je stranka bosanski jezik.

Uprkos tome, Vi pripremate i drugo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika? Prvo je prodato u, za naše prilike, nevjerovatnom tiražu od 25.000 primjeraka.

Prvo izdanje 'Pravopisa' objavljeno je u ljeto 1996. Ukupni broj primjeraka (zbog jedne greške u štampariji) bio je 27.500. Ujesen te godine gotovo cio tiraž bio je rasprodat.
Tokom minulih četrnaest godina sa saradnicima sam pažljivo prikupljao primjedbe, sugestije, osvrte, recenzije objavljene u BiH i izvan zemlje. Obavljene su sve stručne pripreme i temeljito su preispitana sva rješenja ponuđena u Pravopisu iz 1996.

Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje 'Pravopisa' izići će uskoro, a razlikovat će se od prvog u mnogim pojedinostima. Odlikovat će se znatno fleksibilnijom normom, a primjeri za pojedina pravila bit će iz djela mnogih bosanskohercegovačkih autora: Kočića, Andrića, Samokovlije, Ćopića, Selimovića... Uvjeren sam da će drugim izdanjem biti zadovoljni i mnogi koji su imali manje ili više utemeljene primjedbe na prvo izdanje.

U isto vrijeme nastoji se pisati neki novi nacionalno obojeni pravopis. Kako komentirate takvu, suštinski političku inicijativu?

Neka cvjeta hiljadu cvjetova, rekli bi Kinezi.

Pojedini političari u BiH, a tim slijedom i nacionalni lingvisti, vole bosanski jezik nazivati 'bošnjačkim', i to traje već dugo vremena.

To im je došlo iz njihovih političkih centrala. Februara 1991. u Oslobođenju sam objavio tekst 'Govorim i pišem bosanski', pa su neke kolege od mene okretale glavu, upravo oni kojima su sad usta puna bosanskog jezika, i priče o ugroženosti bosanskog jezika.

Sa još nekoliko miliona ljudi, različitih nacija i religija, s ponosom ističem da govorim bosanskim jezikom, ali se ne zaustavljam na tome, već – kako najbolje umijem – radim na istraživanju i afirmiranju bosanskog jezika.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: