{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Model javno-privatnog partnerstva kao način za brzu izgradnju koridora 5-C

F
26.6.2008. u 14:43
0
0
Model javno-privatnog partnerstva kao način za brzu izgradnju koridora 5-C
0
Model javno-privatnog partnerstva kao način za brzu izgradnju koridora 5-C
Model javno-privatnog partnerstva jedini je način za brzu izgradnju koridora 5-C, s obzirom na limitirani fiskalni i kreditni potencijal Bosne i Hercegovine, zaključak je učesnika u radu okruglog stola pod nazivom "Koncesijski modeli u izgradnji autoputa na koridoru 5-C“ u Sarajevu.
"Nadležne institucije BiH su autoputeve, posebno panevropski koridor 5-C, identificirale kao najviši državni prioritet i najvažniji strateški projekt za BiH ne samo od prometnog nego i od ekonomskog značaja“, riječi su državnog ministra komunikacija i prometa Bože Ljubića.

Učesnici rasprave, predstavnici Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i stručnjaci iz Hrvatske i Slovenije, sastali su se da bi razmijenili informacije i iskustva u finansiranju po modelu javno-privatnog partnerstva u regionu. Na temelju rasprave očekuje se da nadležne bh. institucije pripreme strategiju razvoja po tom modelu za finansiranje preostalih dionica na autoputu na koridoru 5-C na teritoriji FBiH, pri čemu treba da angažiraju konsultante i osiguraju suradnju s predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija.

Model privatno-javnog partnerstva podrazumijeva da dio posla odradi i država. BiH je to učinila: pripremila je studijsko-projektnu dokumentaciju, studiju okoliša i studiju izvodljivosti. Projektira se oko 170 kilometara autoputa.

Panevropski koridor povezuje Budimpeštu, Osijek, Sarajevo, Mostar i Ploče. U svojoj najvećoj dužini, 336 kilometara, prolazi kroz BiH. U ovoj državi je izgrađeno ili se gradi 45 kilometara (dionica Kakanj-Vlakovo). Vrijednost radova za preostalu dužinu od 291 kilometar, bez troškova izuzimanja zemljišta i PDV-a, iznosi tri milijarde eura.

Za narednih 65 kilometara, a to su dionice Kakanj-Zenica, Počitelj - granica na jugu, Svilaj-Odžak i Vlakovo-Tarčin, u završnoj fazi su pregovori s razvojnim bankama - Evropskom razvojnom bankom EBRD iz Londona i Investicijskom razvojnom bankom EIB iz Luxembourga. U septembru se, prema Ljubićevim riječima, očekuje od razvojnih banaka odobrenje oko 480 miliona eura za spomenute prioritetne dionice na autoputu koridor 5-C.

BiH, rečeno je, zna tačno šta nudi koncesionaru. Ponudit će već izgrađene dionice, one koje se grade i projektnu dokumentaciju. Može preuzeti troškove preostale projektne dokumentacije, troškove eksproprijacije i troškove potrebne administrativne procedure.

Državno ministarstvo je podržalo i uvođenje posebne naknade za autoputeve, u iznosu 0,10 KM, koja bi se putem entitetskih direkcija za autoputeve koristila za pripremu dokumentacije, eksproprijaciju zemljišta i sve troškove te vraćanje anuiteta za kredite koji su trenutno u fazi odobravanja ili su već odobreni.

"To je ono što država može priložiti kao svoj udio u privatno-javnom partnerstvu“, kazao je Ljubić.

Šef Jedinice za implementaciju projekta koridor 5-C Namik Kupusović kazao je da će, po potpisivanju kreditnih sporazuma ujesen, uslijediti izrada glavnih projekata, eksproprijacija i početak izgradnje. Prema uvjetima iz Studije izvodljivosti, predviđeno je da se 191 kilometar autoputa izgradi do kraja 2012., a preostalih 145 kilometara, dionice Doboj Jug-Zenica sjever (dužine 58,54 km) i dionica Vlakovo-Mostar sjever (dužine 86,4 km) do kraja 2017.

Republika Srpska svojih 46 kilometara ili 14 posto planira raditi na modelu javno-privatnog partnerstva.

"Mi ćemo im pomoći oko tumačenja studije izvodljivosti“, kazao je Kupusović.

Mađarska i Hrvatska planiraju svoje dionice završiti za nekoliko godina.

"Smatramo da BiH zbog svojih interesa i obaveza iz međunarodnih ugovora ne može biti na repu tih događaja i treba naći modele koji će dovesti do brze izgradnje autoputa“, rečeno je u radu okruglog stola.

Čulo se i to da su za BiH mnogo važniji ekonomski aspekti ovog projekta, jer u užem gravitacionom području ovog autoputa nastanjeno je više od dva miliona bh. stavnovnika, što je više od polovine njenog ukupnog stanovništva.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: