Theodor Meron, istaknuti pravnik i sudac ICTY-a, izjavio je na konferenciji Američke udruge za međunarodno pravo, u Washingtonu, da nakon nedavne smrti Slobodana Miloševića šačica komentatora stavlja pod upit djelotvornost međunarodnih tribunala. No, po njegovom mišljenju, njihovoj sumnjičavosti nema mjesta.
"Činjenica da je jedan branjenik umro kako se primicalo kraju njegovo suđenje, ne dovodi u pitanje činjenicu da su u desetinama drugih slučajeva i Haški tribunal i Tribunal za Ruandu pokazali da međunarodno pravo može biti primijenjeno pošteno i nepristrano, te da osobe koje prekrše zakone neće ostati nekažnjene. Sama činjenica da je Milošević odgovarao pred Tribunalom u Haagu pod vrlo teškim optužbama ističe da su i najveći moćnici povrgnuti vladavini zakona", kazao je Meron.
Neki kritičari tvrde da je ICTY nepotrebno odužio suđenje Miloševiću umjesto da je brzo donio presudu. Ali, Theodore Meron ističe da su odgode bile izazvane upravo zato što je sud vrlo detaljno proučavao dokaze i poštivao fizičko stanje branjenika.
"Tribunal je u mnogo navrata pokazao svoju odlučnost da branjeniku osigura pošteno suđenje, udovoljavajući zdravstvenim potrebama g. Miloševića, kao i njegoj želji da sam vodi svoju odbranu. To je, više od ičega drugoga, bilo razlogom tako dugoga trajanja njegovog suđenja", dodao je.
Međunarodni tribunali za bivšu Jugoslaviju i za Ruandu bili su osnovani u skladu sa tačkom 7 Povelje Ujedinjenih naroda. S obzirom da nemaju ni izvršno ni zakonodavno tijelo, ovi tribunali ovise o voljnoj suradnji svih članica svjetske organizacije.
Theodore Meron kaže da je isprva suradnja bila mnogo više iznimka nego pravilo. Nedavno, međutim, podrška iz samih regija se značajno povećala, o čemu svjedoči i hapšenje bivšega hrvatskog generala Ante Gotovine u Španiji.
"Prošle godine se broj privedenih optuženika povećao za 50 posto, tako da se do sada 96 posto osoba protiv kojih su podignute optužnice ili predalo ili je bilo zarobljeno. To se, čini mi se, može usporediti s rezultatima istražno-pravosudnih organa u pojedinim državama", kazao je Meron.
No, ne surađuju sve vlade zemalja Balkana podjednako dobro, kaže sudac Meron. On naglašava da su dvojica optuženih čelnika bosanskih Srba, Ratko Mladić i Radovan Karadžić, još uvijek na slobodi. Ipak, on smatra da su se međunarodni tribunali za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i u Ruandi pokazali “iznimno uspješnim eksperimentom”.
"U tim područjima presude tribunala sve se više prihvaćaju kao povijesni zapisi. Žrtvama jezivih zločina ti tribunali daju priliku da ispričaju svoju priču. Oni su pridonijeli stabilnosti regija privodeći pred lice pravde osobe koje bi inače još uvijek bile na slobodi, pa čak i aktivne u vladi, vojsci ili na društvenom planu“, smatra Meron.
Po njegovom mišljenju, usprkos prvobitnoj sumnjičavosti nekih pravnih stručnjaka, međunarodni tribunali za ratne zločine dokazali su da međunarodno pravo može biti primijenjeno pošteno i nepristrano i u pojedinačnim slučajevima.
On je kazao, prenosi VOA, da su udruživanjem elemenata različitih pravnih sistema tribunali prodrli na novo područje i uspostavili nove procedure, a u budućnosti oni bi mogli postati redoviti element međunarodnih odnosa.
"Pray for RS": Rodrygo je slučajno otkrio poruku koju je želio uputiti svijetu ako postigne gol
