{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Lajčak: Napravljen značajan korak ka stabilizaciji političke situacije

F
19.5.2008. u 19:25
0
0
Lajčak: Napravljen značajan korak ka stabilizaciji političke situacije
0
Lajčak: Napravljen značajan korak ka stabilizaciji političke situacije
Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak ocijenio je u svom obraćanju pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku da se situacija u BiH vidljivo promijenila.
- Ova zemlja je načinila značajan korak prema stabilizaciji političke situacije. Ona se nalazi na ivici potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, i kreće se prema članstvu u NATO-u - kazao je Lajčak.

Osim toga, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je u februaru postigao konsenzus u vezi s nekoliko jasnih uvjeta za tranziciju Ureda visokog predstavnika na Ured specijalnog predstavnika Evropske unije.

Lajčak je informirao Vijeće sigurnosti da je u periodu izvještavanja trebalo riješiti političku krizu do koje je došlo u novembru. Krajem tog mjeseca, pregovori koje je vodio sa stranačkim liderima rezultirali su sporazumom o izmjenama u cilju unapređenja učinkovitosti postupaka glasanja u Parlamentu BiH i Vijeću ministara.

Njegov drugi prioritet je bio pomoći BiH da načini pomake da bi mogla doći do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom. EU je pozdravila ovaj dugo očekivani sporazum parafiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 4. decembra, a puno potpisivanje Sporazuma je uvjetovano donošenjem u parlamentu dvaju zakona iz oblasti reforme policije.

- Uprkos kasnijem odbijanju Mostarskog sporazuma od jedne od vodećih bošnjačkih stranaka, Parlament BiH je 16. aprila konačno uspio usvojiti ova dva zakona. S ovim zakonima i sa zadovoljavajućim pomacima u pogledu svih drugih uvjeta koji su potrebni za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, komesar EU Olli Rehn je preporučio državama članicama EU da se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH potpiše - naveo je Lajčak.

Potpisivanje ovog sporazuma će se izvršiti 16. juna na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU u Luxembourgu.

- Ovo je bila teško dobijena bitka za čije pregovaranje je bila potrebna stalna uključenost međunarodne zajednice i lobiranje. Međunarodna zajednica je u februaru načinila značajan korak naprijed u utvrđivanju svoje strategije za tranziciju OHR-a. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira sastao se kako bi razmotrio cijeli niz pitanja, ali se usredsrijedio na postizanje dogovora o strategiji za tranziciju OHR-a na Ured specijalnog predstavnika EU, utemeljenoj na ispunjenju određenih uvjeta - kazao je Lajčak.

Vijeće za provedbu mira je postiglo jednoglasan dogovor o strategiji koja se temelji na pet ciljeva i dva uvjeta koje organi BiH moraju ispuniti prije realizacije tranzicije.

Pet ciljeva koje organi BiH treba da realiziraju prije tranzicije su prihvatljivo i održivo rješenje podjele državne imovine, prihvatljivo i održivo rješenje vojne imovine, kompletna provedba Konačne arbitražne odluke za Brčko, fiskalna održivost i zaživljavanje vladavine zakona.

Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je usaglasio stav da je potrebno ispuniti još dva uvjeta: potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.

Jedan od uvjeta iz cilja "zaživljavanje vladavine zakona", usvajanje Zakona o boravku stranaca i azilu, ispunjen je početkom aprila. Krajem marta potpisan je sporazum između državnih i entitetskih organa o pokretnoj vojnoj imovini. Ovo je doprinijelo da BiH dođe u fazu intenziviranog dijaloga s NATO-om na samitu u Bukureštu, čime je načinjen još jedan važan korak prema članstvu u NATO-u.

Također je došlo do pomaka i po drugim pitanjima, i Lajčak očekuje daljnje rezultate tokom ljeta.

Iako su sva ova proritetna reformska područja već odavno uspostavljeni ciljevi i sve su ih prethodno kao obaveze prihvatili organi BiH, njihova realizacija neće biti laka. Nakon proglašenja neovisnosti Kosova, neki analitičari su očekivali da će doći do porasta političkih tenzija u BiH. Međutim, reakcije javnosti su bile relativno blage. Javni red i mir je održan, i zasigurno nije bilo zvanične potpore za ekstremnije manifestacije srpskog gnjeva povodom konačnog proglašenja neovisnosti Kosova.

Javne demonstracije protiv proglašenja neovisnosti Kosova u Republici Srpskoj su bile relativno slabe i pod kontrolom policije RS. Lideri Republike Srpske su, međutim, zvanično uspostavili vezu između budućeg statusa RS i statusa Kosova.

Krajem januara, vladajuća stranka u Republici Srpskoj, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pozvala je na transformaciju BiH u asimetričnu federaciju (ili konfederaciju), tvrdeći da Republika Srpska ima pravo, navodno utemeljno na Povelji UN-a, na samoopredjeljenje do otcjepljenja. Narodna skupština RS je čak i povisila ulog kada je u februaru usvojila rezoluciju kojom se izjašnjava da RS smatra da ima isto pravo da svoj budući status uredi referendumom.

U rezoluciji se navodi da će se ovo pravo iskoristiti ako većina zemalja članica EU prizna neovisnost Kosova. Ovo je bilo prvi put da je neka institucija Republike Srpske postavila ovakav zahtjev.

- Ja sam reagirao na ovo izjavom za javnost, naglasivši da je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata država čiji suverenitet i teritorijalni integritet su zagarantirani Dejtonskim mirovnim sporazumom. Entiteti u Bosni i Hercegovini nemaju pravo na otcjepljenje od Bosne i Hercegovine. Isto tako, ne postoji pravo na temelju kojeg se može tražiti ili pozivati na ukidanje entiteta - poručio je Lajčak.

Pozicija Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira isto tako je bila eksplicitno jasna kada je jednoglasno izrazilo "duboku zabrinutost u pogledu zvaničnih poziva na otcjepljenje", dodavši da "čvrsto naglašava da na temelju Dejtonskog mirovnog sporazuma jedan entitet nema pravo na otcjepljenje od Bosne i Hercegovine".

Općenito gledajući, oba entiteta i dalje nastoje realizirati sopstvene planove na račun države. Sa obje strane je upućen veliki broj retoričkih napada na državne institucije, uključujući i državno pravosuđe i javne RTV servise. Republika Srpska je potpisala, i to bez ustavne nadležnosti, sporazum sa Republikom Srbijom, omogućivši Vladi Srbije da izgradi most na rijeci Savi. Republika Srpska je također nezakonito usvojila zakon kojim sebi daje pravo na izdavanje finansijskih obveznica – što je ponovo jasna državna nadležnost. Vlada Federacije BiH je nastavila da povećava isplate boračkoj populaciji i druga socijalna davanja uprkos čestim upozorenjima MMF-a i Svjetske banke da ni entitetska ni državna vlada u srednjoročnom periodu neće imati potrebna sredstva za to.

Ministar finansija Federacije BiH je već upozoravao da je Federacija blizu bankrota, i da nije u mogućnosti ispuniti ove obaveze. Dodatno je zabrinjavajuće i to da su bošnjačke stranke preglasale hrvatske zastupnike i u Vladi i u Parlamentu kako bi se odobrila povećanja isplata boračkoj populaciji. Ovakva odluka je zaoštrila političke napetosti između dvije etničke skupine i ukazuje na šire zabrinutosti u pogledu položaja Hrvata u Federaciji.

- Trebao bih također spomenuti da su nedavano upućeni pozivi trojice visokih bošnjačkih političara na otcjepljenje Srebrenice od RS-a bili jasne antidejtonske izjave i samo su doprinijele zaoštravanju napetosti sa Srbima - kazao je Lajčak.

U vezi sa suradnjom s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), i ovaj sud i Evropska komisija procjenjuju da je suradnja BiH sa Sudom zadovoljavajuća. Lajčak dijeli ovaj stav, ali je i dalje spreman da pomognem Međunarodnom sudu u ispunjavanju svoga mandata ako to zatraži.

Tokom aprila pozornost je još jednom bila usmjerena na Srebrenicu pošto su postojale bojazni u vezi s učešćem Bošnjaka koji se još nisu vratili u Srebrenicu na predstojećim općinskim izborima.

- Kao posrednici, zajedno s nekim članovima međunarodne zajednice, prije dvije sedmice smo pomogli lokalnim vlastima da usvoje izmjene i dopune Izbornoga zakona BiH, čime je omogućeno da se sve osobe koje su živjele u Srebrenici prije rata registriraju za glasanje u ovoj općini bez obzira na to gdje trenutačno žive. To je predstavljalo značajan događaj u suštinskomu smislu, ali isto tako i u smislu činjenice da je postignut cjeloviti dogovor oko tako osjetljivoga pitanja. To je ona vrsta političke zrelosti koju trebamo češće vidjeti. I to ne samo kad se radi o Srebrenici nego i svim političkim izazovima s kojima će se zemlja sučeliti - kazao je on.

Glavno priznanje napretka zemlje je činjenica da će BiH za par sedmica staviti potpis na prvi značajan korak u procesu integracije u EU. To je događaj od velikoga značaja za zemlju. Sada nije pitanje da li se želi daljnja integracija u Evropsku uniju – pitanje je kako i kada će to biti postignuto. Napredak neće doći sam od sebe. Naporan rad i teški kompromisi obilježavaju daljnji put.

- Iz iskustva svoje zemlje znam da ne treba potcjenjivati izazove koje donosi članstvo u EU. Konačno, zemlja i njena politička klasa moraju imati viziju sebe kao člana EU koji je zaslužio pravo da stane rame uz rame s drugim članovima EU. Mi, kao međunarodna zajednica, imamo ulogu i moramo je odigrati profesionalno. Program integracije u EU i perspektiva euroatlantske integracije predstavljaju jedini naš pozitivni način utjecaja kako bi ohrabrili političku elitu da prevaziđe međusobne razlike, postigne konsenzus i napravi reforme. Međutim, moramo biti svjesni toga da u BiH postoji nešto što je konkurencija programu Evropske unije. Nacionalizam je i dalje jak, i predstojeća kampanja za općinske izbore dovest će do češće upotrebe podrivačke retorike. Nažalost, ne trebamo imati bilo kakvih sumnji da se ne radi o kratkoročnomu fenomenu - upozorio je visoki predstavnik.

Nacionalistička politika je uvijek prisutna, konstantno stvarajući podvodnu struju koja udaljava od pozitivne dinamike Evropske unije. Jednostavna matematika je: nacionalizam znači glasove i predstavlja uspješan recept za dobijanje izbora. I činjenica je da je sve do nedavno integracija u EU plaćala kolateralnu štetu te kalkulacije.

Da bi se izbjegli daljnji sporovi, potreban je strateški dogovor o raspodjeli nadležnosti između države i entiteta kako bi se BiH mogla fokusirati na svoj proces integracije u EU. Na koncu, to je ono što želi stanovništvo BiH.

- Oni istinski žele da se pridruže Evropskoj uniji. Oni su Evropljani cijelim svojim bićem i trebamo im pomoći da tamo dođu. Jasno je da ostaje mnogo posla. Moj prioritet u budućemu periodu bit će da pomognem vlastima da postignu daljnji napredak po pitanju pet ciljeva i dva uvjeta za zatvaranje OHR-a - poručio je Lajčak.

Što se tiče tranzicije OHR-a na EUSR, junski sastanak Upravnoga odbora Vijeća za implementaciju mira vjerojatno će predstavljati dobru mogućnost da se procijeni napredak koji je postignut od februara, ali će vjerojatno biti prerano za jasan stav o napretku u svim ciljevima.

OHR je u cijelosti angažiran s lokalnim političarima i dužnosnicima da bi se postigao maksimalni mogući napredak. S napretkom u nekoliko polja očekujemo prijenos što je više moguće nadležnosti prije donošenja odluke o potpunoj tranziciji. Vijeće za provedbu mira će se ponovo sastati u oktobru i najvjerojatnije dati opsežan pregled ciljeva i uvjeta potrebnih za tranziciju.

Na kraju se Lajčak osvrnuo na izazove pred BiH u predstojećih šest mjeseci. Glavni politički izazov ostaje isti – kako ispoštovati političke dogovore i sporazume o reformama u političkomu sustavu u kojemu tri zajednice imaju suprotstavljene vizije budućnosti zemlje.

Ovi konflikti se pojavljuju svakodnevno u obliku suprotstavljenih mišljenja o svakomu pojedinom pitanju na dnevnom redu vlasti.

- U tom smislu nastojat ću da pomognem vlastima da ispune pet ciljeva i dva uvjeta za zatvaranje OHR-a. Sigurno je da to neće biti lako, ali mora biti završeno kako bi se angažman međunarodne zajednice mogao preusmjeriti i što je moguće više nadležnosti biti preneseno na lokalne organe vlasti. U nekom trenutku strane će morati zajedno riješiti ova pitanja kroz ustavnu reformu. Početkom februara politički lideri su odlučili da odgode diskusiju o ustavnoj reformi do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U ovomu trenutku njihovi prijedlozi su toliko međusobno udaljeni da postoji rizik da to pitanje postane novo političko poprište i prije no što otpočnu ozbiljni razgovori - upozorio je Lajčak.

On smatra da postoji ograničena prilika u periodu nakon općinskih izbora i prije općih izbora 2010. godine.

- Međutim, ne možemo sebi dopustiti zastoj kakav smo imali nakon odbijanja izmjena i dopuna iz aprila 2006. godine. Čak i nakon što strane pokažu spremnost za kompromisom, bit će i dalje potrebno da međunarodna zajednica omogući taj proces. Dopustite mi da budem jasan, postignut je značajan napredak, ali posao međunarodne zajednice u BiH nije završen. Predviđeno je da, nakon tranzicije s OHR-a na EUSR, Evropska unija preuzme vodeću ulogu u ime međunarodne zajednice u BiH. Došao je trenutak da EU ozbiljno planira svoju daljnju vodeću ulogu ne samo u smislu svoje vlastite politike i kapaciteta nego i u smislu suradnje s drugim članovima međunarodne zajednice na terenu - kazao je visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: