Kruks, živa i hlor u industrijskoj zoni: Opasan otpad prijeti zdravlju građana Tuzle
Naime, otpad kao što su kruks, živa i hlor nalaze se u tuzlanskoj industrijskoj zoni i dijelu nekadašnje komunalne deponije Moluhe te predstavljaju veliku opasnost po zdravlje građana.
Profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli Zvjezdan Karadžin, u razgovoru za Klix.ba kaže da su ogromne količine toksičnog materijala, odnosno kruksa upakovane u burad i zakopane u krugu Fabrike deterdženata Dita.
"Visoko toksični otpad kruks koji nastaje u procesu proizvodnje toluen diizocijanata u nekadašnjoj fabrici HAK II u početku je spaljivan u posebnim pećima, međutim, nakon što su one uništene ostatak je izlivan u burad. Kruks je prvobitno odlagan u nekadašnjoj komunalnoj deponiji Moluhe, a onda se počeo odlagati i u industrijskom krugu koji se nalazi preko puta fabrike HAK I. Nakon što je nestalo buradi, prema mojim saznanjima, kruks je u rinfuzi prebacivan preko buradi, nakon čega je prekriven", kaže Karadžin.
Blizu 3.500 tona kruksa pod zemljom
Inače, Ministarstvo okoliša i turizma FBiH 2010. godine je provelo akciju neutralizacije 900 tona kruksa koji je bio zakopan u krugu Fabrike deterdženata Dita.
"Za tu namjenu je obezbijeđeno oko 900.000 KM, međutim kada su stručnjaci došli na lokaciju bili su zaprepašteni činjenicom da nije riječ o 900 tona kruksa, nego da je u pitanju znatno veća količina koju treba neutralisati. Prema procjenama koje su tad urađene, ustanovljeno je da se na toj lokaciji nalazi oko 3.500 tona materijala", dodaje Karadžin.
U krugu fabrike HAK I zastupljeni su i spremnici sa propilen oksidom, koji u čistom stanju predstavlja visoko zapaljivu materiju.
"S obzirom da se ovdje radi o sirovom propilen oksidu on sadrži i određene hlorne spojeve koji su kancerogeni. Menadžment je tvrdio da su spremnici očišćeni hlorom i tretirani s azotom, a radnici tvrde da nisu. Ne stajući ni na čiju stranu, ne treba posebno objašnjavati da je hlor korišten kao bojni otrov u Prvom svjetskom ratu. Mi jednostavno imamo nešto što moramo riješiti. Kolika je opasnost sada ne možemo govoriti", naglašava Karadžin.
Građani direktno ugrožavaju zdravlje
Poseban problem predstavlja i činjenica da građani, tragajući za korisnim materijalima, na nekadašnjoj komunalnoj deponiji Moluhe, iskopavaju i uništavaju burad.
Ovim postupkom direktno ugrožavaju svoje, ali i zdravlje lokalnog stanovništva.
"Dobio sam informaciju i da su neki ljudi, videći kruks, koji izgleda kao šljaka, isti koristili za posipanje puteva uslijed čega im je dolazilo do uginuća živine, a i sami su imali zdravstvenih problema", dodaje Karadžin.
Na neadekvatan način u plastičnoj buradi odložena je i živa. Ona se nalazi u krugu preduzeća Poliolchem, koji je privatiziran od firme Organica BH.
Iako je naloženo da novi vlasnik na pravilan način deponira otpad, to se do danas nije desilo.
Potencijalna ekološka katastrofa
"Radnici su nekoliko puta upozoravali na potencijalnu ekološku katastrofu koja se može desiti zbog opasnog otpada koji je deponovan. U krugu ove fabrike pod nastrešnicom se u buradima nalazi reziduumi žive koji su skupljeni sa zemljom u iznosu od oko 20 tona. Iskustva srodnih firmi kažu da se ispod pogona elektrolize može formirati jezero žive", ističe naš sagovornik.
Bitno je kazati da BiH još uvijek nema deponiju za opasni otpad, ali prema riječima našeg sagovornika, postoje preduzeća koja se bave njegovim zbrinjavanjem.
"Postoji nekoliko metoda za rješavanje problema. Prva je neutralizacija aditivima na licu mjesta, dok je druga adekvatno ubacivanje u burad i vožnja na neku od deponija opasnog otpada. S obzirom da se zvanično ne zna gdje je odlagan kruks na komunalnoj deponiji Moluhe, potrebno je prvenstveno provesti analizu, te onda pristupiti nekoj od metoda", pojašnjava Karadžin.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
