BiH
15

Klix.ba u posjeti FHMZ-u: Kako nastaje vremenska prognoza

Piše: Ermina Skorupan-Husejnović
Dvorište Hidrometeorološkog zavoda (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Historija zvanične meteorološke službe u Bosni i Hercegovini započela je 80-ih godina 19. vijeka u vrijeme austrougarske okupacije, kada je vojska za svoje potrebe postavila meteorološke stanice u Sarajevu, Mostaru i Tuzli.

Federalni hidrometeorološki zavod je institucija koja nas svakodnevno obavještava o vremenskim prilikama u našoj zemlji. U Zavodu djeluju sektori za meteorologiju, hidrologiju, životnu sredinu (kvalitet zraka i vode), seizmologiju i astronomiju. Posjetili smo Zavod i razgovarali sa direktorom ove ustanove Almirom Bijedićem i meteorologom Ibrahimom Hadžismajlovićem.

Direktor Bijedić je na ovoj funkciji dvije godine. Upoznao nas je sa radom Zavoda i predstavio nam ono što uposlenici prate tokom dana kako bi javnost dobila informacije o vremenu koje će obilježiti određeni vremenski period.

"Svakodnevno se prate radarske i satelitske karte. Pišu se vremenske prognoze koje se dalje plasiraju u medije. Mnogi nažalost ne uzimaju našu prognozu, pa se dešava da imaju različite prognoze, a gledaoci misle da smo to mi radili. Nerijetko su te prognoze pogrešne, ali mi tu ne možemo ništa", kazao nam je BIjedić. Pokazao nam je nedavno obnovljeni Arhiv koji sadrži bogatu historiju i podatke koji su desetljećima bilježeni u Hidrometeorološkom zavodu.

Sada prostorije Arhiva imaju nove ormare, a arhivska građa će na adekvatan način biti sačuvana. Kupljen je i skener pomoću kojeg će svaka stranica izvještaja biti skenirana i sačuvana u digitalnoj formi, pa će buduće generacije imati drugačiji pristup materijalima.

BiH koristi radare iz Hrvatske

Direktor Almir Bijedić nam je kazao da Bosna i Hercegovina nema svoje radare, te da za praćenje koriste radare koje je našoj zemlji ustupila Hrvatska, tačnije Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske. Radare i satelitske snimke svakodnevno prate meteorolozi.

Meteorolog Ibrahim Hadžismajlović nam je kazao da radni dan jednog meteorologa počinje u šest sati ujutro.

"Na osnovu satelitskih i radarskih snimaka radimo reviziju prognoze od prethodnog dana. Provjerimo koliko je model za prognozu dobro prognozirao za taj dan i na osnovu radarskih i satelitskih snimaka vršimo korekcije. Sve prilagodimo i eventualno izmijenimo te napravimo izvještaj prognoze za tri do pet dana", kazao nam je Hadžismajlović.

U poslijepodnevnim satima se rade prognoze za osam gradova i to za četiri dana. Osim toga, meteorolozi komuniciraju sa medijima, šalju izvještaje o prognozi, a u poslijepodnevnim satima rade novu prognozu, očekivanja do kraja dana i prognozu vremena za naredni dan.

"Uvijek imamo dodatne poslove vezane za numeričku prognozu, treba vremena da se pregledaju sve karte, gledamo i globalne modele, kretanje zračnih masa, visokog i niskog pritiska, ali i ostale parametre, padavine, kretanje oblaka i slično, a sve to zahtijeva vrijeme i preciznost. Prvi izmjereni rezultati dolaze ujutro oko sedam sati iz svih mjernih stanica iz Federacije i RS-a i sklopi se izvještaj koji ide u javnost", ispričao nam je meteorolog Hadžismajlović.

Za regionalne detekcije o pogoršanjima vremena koriste radarske podatke.

"Nažalost, nemamo svoj radar, ali nam je Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske ustupio podatke sa njihovog radara. Radar nam pokazuje količinu padavina koja ne dotiče tlo. Kada kiša pada, ako nema dovoljno vlage u nižim slojevima atmosfere, ona ispari. Modeli prikazuju padavine, a kiša ne pada. Radar pokazuje i visinu vertikalnih razvoja oblaka i tu možemo vidjeti oblake koji nose kišu, grad i druge nestabilnosti. Reflektivnost nam pokazuje ako unutar oblaka imamo snijeg i led, ako je veća reflektivnost možemo znati da li ćemo imati kišu, snijeg ili grad", pojasnio nam je Ibrahim Hadžismajlović.

Mapa BiH je od februara na evropskoj mapi oficijelne stranice Meteoalarma, a sve u cilju smanjenja rizika od katastrofa. Radar služi i za sistem ranog upozorenja.

"Analiziramo sve modele koji se detektuju na radaru i vrši se sistem ranog upozorenja. Izdaje se crveno ili narandžasto upozorenje ili žuto za niži stepen pripravnosti. Podaci se šalju ministarstvima, civilnim zaštitama i agencijama za vodna područja sliva rijeke Save o eventualnim štetama koje mogu prouzrokovati. Šaljemo podatke o količini padavina, udarima vjetra, pojavi grada ili snijega. To su elementi na koje pravovremeno upozoravamo", upoznao nas je meteorolog Hidrometeorološkog zavoda.

Sezonske i prognoze za jugoistočnu Evropu za šest mjeseci se rade u Centru za klimatološke promjene u Beogradu. U Federalnom zavodu se radi prognoza na osnovu globalnih modela za 15 dana i u kombinaciji sa statistikom se uradi precizna i tačna prognoza.

U BiH ne postoji katedra za izučavanje meteorologije

Posao meteorologa je zanimljiv, ali traži i dobro poznavanje matematičkih operacija i tačnost. Zvanično, u BiH ne postoji Fakultet na kojem bi se mogla zasebno izučavati meteorologija, a najbliže katedre su u Zagrebu i Beogradu.

"S obzirom na to da je meteorologija grana fizike, najpribližniji studij je studij fizike, gdje se dobije osnovno znanje iz matematike i informatike, a onda se dalje usavršava. Važno je da svaki pojedinac koji ovdje radi zna što više. Treba nam kadra i opreme, ali iz godine u godinu napredujemo i sve je bolje", izjavio je za Klix.ba Ibrahim Hadžismajlović.

Tokom majskih poplava 24 sata je radio krizni operativni centar Zavoda, koji je slao svoje izvještaje u sve relevantne institucije. Sabirni centar u FHMZ radi konstatntno i ukoliko se desi bilo kakva promjena, osoba koja radi u sabirnom centru poziva nadležnu osobu kako bi se na vrijeme moglo reagovati.