Klanjan prvi bajram-namaz u obnovljenoj džamiji u Orahovcima kod Višegrada
Bajram-namaz predvodio je hafiz iz Turske Selman Derin, a bajramsku hutbu kazivao muftija goraždanski Remzija efendija Pitić, a ovdje je organizirana i centralna bajramska svečanost za područje muftijstva goraždanskog.
S razlogom jer, prema riječima efendije Pitića, najmanje što se moglo učiniti za povratnike u ovaj kraj je podjeliti s njima radost Bajrama na ovaj način.
"Osjećaji se ne mogu opisati, ovo je poseban hal da se nakon skoro tri decenije ponovo otvore vrata naše ljepotice za vjernike. To je pobjeda dobra nad zlim, graditelja nad rušiteljima, dobrotvora nad zlotvorima", kaže Hajrudin Ćuprija, predsjednik odbora za izgradnju džamije.
Mještani su živjeli za dan da ova džamija, u ratu minirana i porušena do temelja ponovo oživi.
"Osim džamije skoro sve je bilo uništeno, pa je Građevinski odbor preuzeo obavezu obnove infrastrukture i stvoranja uslove za povratak džematlija jer bez njih džamija nema dušu. Oko 400 domaćinstava je prije agresije živjelo u ovom kraju, a poslije rata se vratilo svega 50-tak povratnika Bošnjaka", kaže Ćuprija.
Dodao je da je, sa obnovom života i porušenih kuća krenula i inicijativa za obnovu džamije koja je oduvijek imala posebno značenje za stanovnike ovog kraja, povratnike, ali i druge rasute po svijetu.
"Hvala Allahu u tome smo i uspjelii uz pomoć donatora izgradili rezervoar za vodu od 15 kubika, trafo-stanicu vrijednosti 70 000 maraka, doveli struju na džamiju i omogućili besplatan priključak i drugim povratnicima. Puteve smo više puta sanirali u dužini od 3,7 kilometara te dobili čvrsta obećanja da će početi asfaltiranje. Počeli smo sa javnom rasvjetom u blizini džamije i imamske kuće. Sve su to osnovni preduslovi za izgradnju džamije, a trenutno smo u završnoj fazi izgradnje, ostalo je još da završimo uređenje harema džamije u kojem će se nalaziti prelijepi šadrvan i Spomen-obilježje borcima ovog kraja koji su dali svoje živote za BIH", ističe Ćuprija.
Obnovili život
Izgradnju džamije najvećim dijelom su finasirali ljudi porijeklom iz ovog kraja i prijatelji džemata, a dio sredstava obezbjedio je i Edin Ramić, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica, a organizirane su i brojne radne akcije.
"Džamija okuplja džemat, ujedinjuje ljude, ona je pokretač dobra. Njena gradnja je uvezala stotine ljudi porijeklom iz ovog džemata širom svijeta. Vikendima okupi 50 ljudi na radnim akcijama, rodbina se upoznaje, svoja tradica i običaji. Djecu sam vezao za ovaj kraj, upoznao ih sa njihovim korjenima, moj sin je proučio i prvi ezan sa munare. Naša djeca su budućnost i garant opstanka Bošnjaka na ovim prostorima", kaže Ćuprija.
Povratak korjenima
Ovo je mjesto oduvijek imalo značajan geografski položaj, sve do70-tih godina prošlog stoljeća i ukidanja uskotračne pruge i popularnog "Ćira" kada su stanovnici počeli napuštati ovaj kraj. I danas smatraju da je prekid ove komunikacije sa Istočnom Bosnom bio katastrofalan potez tadašnje vlasti. Još gore se dogodilo 90-tih godina kada su potpuno protjerani sa ovih prostora.
"Hrabri Orahovčani su i tada slabo naoružani i bez hrane branili ovaj prostor skoro godinu dana od Užičkog korpusa, paravojnih formacija, ruskih dobrovoljaca i drugih. Posljednje mjesto u Višegrada koje je palo u ruke agresora je područje Orahovaca. U Drugom svjetskom ratu ovo je jedno od rijetkih mjesta koje nije palo u ruke neprijatelja", ispričao je Ćuprija.
Prvobitna džamija u Orahovcima sagrađena je od kamena, a njeni tragovi sačuvani i nakon miniranja. Navodno je sagrađena 1551. godine, renovirana u više navrata: 1936., 1947., 1982. godine, a temeljitu obnovu je doživjela 1988. godine. Džamija je služila svojoj namjeni sve do izbijanja agresije na BIH. Minirana je i upotpunosti porušena početkom marta 1993. godine.
