Haški sud je Karadžića optužio za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, a zajedno sa zapovjednikom vojske bosanskih Srba Ratkom Mladićem, smatra se odgovornim za najgori masakr u Evropi nakon Drugog svjetskog rata - ubistvo gotovo osam hiljada muslimana u Srebrenici u julu 1995.
Karadžića se tereti i za njegovu ulogu u opsadi Sarajeva, koja je trajala 43 mjeseca i tokom koje je ubijeno oko 10.000 civila. Tokom rata u BiH ubijeno je oko sto hiljada osoba, a više od dva miliona osoba je raseljeno.
Karadžić je rođen 19. juna 1945. u selu Petnica u Crnoj Gori, djetinjstvo je proveo u Nikšiću, u blizini granice s BiH. Njegov je otac, čiji je nacionalizam naslijedio, bio je u zatvoru zbog sudjelovanja u četničkom pokretu, navode svjetske agencije.
Karadžić je godinama radio kao psihijatar u Sarajevu, od rane mladosti pisao je pjesme, a devedesetih godina prošlog stoljeća započeo je uz svog mentora Slobodana Miloševića političku karijeru. Zalagao se za pripojenje Srbiji teritorija naseljenih Srbima u Hrvatskoj i BiH, a uz pomoć generala Ratka Mladića započeo je s "čišćenjem" BiH od nesrpskih elemenata, podsjećaju agencije.
Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995., Karadžić je dobio "svoju" Republiku srpsku, ali to je i doba kada se Milošević počinje udaljavati od njega, te mu je u julu 1996. zabranio da se pojavljuje u javnosti.
Karadžić tako nestaje iz javnog života. Trinaest godina se uspješno skrivao, a sve akcije za njegovim hapšenjem bile su bez rezultata. Američki State Department obećao je nagradu od pet miliona dolara za svaku informaciju koja bi dovela do njegovoh hapšenja.
Svijet je 21. jula 2008. ostao zapanjen vijestima o Karadžićevu hapšenju. On je godinama mirno živio u Beogradu, pod lažnim identitetom dr. Dragana Dabića, koji se bavio alternativnom medicinom. Potpuno promijenjenog izgleda, duge bijele kose i guste brade bio je gotovo neprepoznatljiv. Beograd je nakon hapšenja Karadžića izručio Hagu.
Tvrdeći da nije imao dovoljno vremena da pripremi odbranu, Karadžić, koji se brani sam uz pomoć dva pravna savjetnika, odbio je doći u sudnicu Haškog suda 26. oktobra prošle godine kada je počelo suđenje. Tužitelji su sljedeća dva dana bez njegove prisutnosti izveli svoje uvodne riječi. ICTY mu je nakon toga odredio britanskog odvjetnika Richarda Harveyja koji bi trebao osigurati odbranu optuženika ako on nastavi bojkotovati proces.
Karadžić je tražio odgodu početka procesa do 17. juna kao bi se mogao dobro upoznati s 400.000 dodatnih stranica dokaznog materijala, koji je, prema Karadžiću, dodan u njegov spis od oktobra prošle godine.
Karadžić bi tako u ponedjeljak i utorak pred sucima Haškog suda trebalo da počne iznositi svoju obranu, nakon čega će tužitelji početi izvoditi svoje svjedoke. Očekuje se da će za taj posao tužiteljstvu trebati nekoliko mjeseci.
Genocid, jedna od tačaka optužnice protiv Karadžića, smatra se u međunarodnom pravu najtežim zločinom, ali i jednim od najteže dokazivih. Samu riječ stvorio je od latinskih riječi genos (narod) i latinskog sufiksa - cide (latinski caeder, ubiti) poljski Židov Raphael Lemkin, savjetnik u američkom ratnom ministarstvu, 1944. kako bi opisao nacističke zločine.
Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju do sada je jedino srpskog generala Radislava Krstića osudio za genocid zbog njegovog sudjelovanja u masakru u Srebrenici.
Međunarodni sud pravde (ICJ), najviša pravna instanca UN-a, u februaru 2007. potvrdio je da je masakr u Srebrenici bio genocid.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
