{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Jovanović-Halilović: Vrtićima treba više odgajatelja, bolji jelovnici i više prostora

F
23.3.2013. u 09:14
0
16
Jovanović-Halilović: Vrtićima treba više odgajatelja, bolji jelovnici i više prostora
0
Jovanović-Halilović: Vrtićima treba više odgajatelja, bolji jelovnici i više prostora
Foto: Ilustracija
Javna ustanova "Djeca Sarajeva" je ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje, a u funkciji djelatnosti trenutno je 28 objekata od ukupno 59 objekata koliko ih je u sastavu ove organizacije bilo prije rata.
U okviru usluga koje pruža ustanova, realiziraju se primarni program i kraći specijalizirani programi kao što je engleski, njemački i francuski jezik, ples, ekologija i vjerska poduka, kao i obavezni program u godini pred polazak u školu.

"U primarni program predškolskog odgoja i obrazovanja uključeno je oko 2.500 djece, te isto toliko u obavezni program u godini pred polazak u školu (u trajanju od 150 sati tokom jedne školske godine), što znači da ustanova pruža usluge za oko 5.000 djece na području Kantona Sarajevo", kazala je na početku intervjua za Agenciju FENA direktorica JU "Djeca Sarajeva" Mirjana Jovanović-Halilović.

Napomenula je da je potreba za dodatnim prostornim kapacitetima i odgajateljskim kadrom posebno izražena na području općina Novi Grad i Ilidža, gdje nije moguće udovoljiti velikom broju zahtjeva roditelja za upis, poštujući pedagoške standarde i normative o broju djece u odgojno-obrazovnim grupama. Ali, općenito, smatra direktorica, na području KS, postoji realna potreba za većim obuhvatom i uključivanjem djece u predškolski odgoj.

Govoreći o stanju vrtića u Kantonu Sarajevo, direktorica ističe da je lista infrastrukturnih potreba velika, a zbog nemogućnosti iznalaženja izvora finansiranja za adaptaciju i sanaciju veliki broj vrtića je u stanju potrebe neophodnog ulaganja radi poboljšanja uvjeta boravka djece.

Među prioritetnim zahtjevima za urgentnu rekonstrukciju izdvojila je vrtiće "Pčelica" (koji je trenutno u najlošijem stanju), zatim "Šareni voz", "Mašnica" (hitna rekonstrukcija ravnog krova oštećenog usljed elementarne nepogode), te zamjena potpuno dotrajale i oštećene stolarije u vrtićima "Kekec" i "Slavuj".

Također, neophodna je i potpuna adaptacija i sanacija vrtića "Kadifica" koji trenutno nije u funkciji, ali skoro svakom vrtiću nedostaje vanjski mobilijar (klackalice, ljuljačke, tobogani i slično) koji je vrlo često na meti vandala.

Budući da je u posljednje vrijeme aktuelizirano pitanje prehrane djece u vrtićima, direktorica podsjeća da je istraživanje o prehrani provedeno 2011. u vrtićima u BiH pokazalo da jelovnici u većini slučajeva ne sadrže dovoljno energije niti nutrijenata, ili sadrže dovoljno energije, ali bez potrebnih nutrijenata.

Zbog toga se razvijaju loše prehrambene navike i povećava rizik od gojaznosti, kardiovaskularnih oboljenja, osteoporoze i dijabetesa tipa II, te nekih oblika raka u kasnijem životu. Analiza frekventnosti namirnica na jelovnicima pokazala je vrlo slabu zastupljenost voća i povrća, masne ribe i integralnih žitarica, te prekomjernu zastupljenost procesiranih namirnica i namirnica koje imaju dug rok trajanja, te namirnica s dodatkom šećera, dok se voda služi samo na zahtjev.

Napominje, međutim, da je upravo na temelju rezultata tog istraživanja, JU "Djeca Sarajeva" prošle godine, na inicijativu Vijeća roditelja, pokrenula proces izmjene jelovnika (koji se već sada pokazao kao primjer pozitivne prakse) i počinjanje procesa donošenja novih prehrambenih standarda i normativa u vrtiću.

"Trenutni standardi i normativi koji potiču iz 1980-ih godina nisu usklađeni s važećim međunarodnim standardima i za njihovu upotrebu ne postoji odgovarajuća legislativa. Budući da je odgojno-obrazovna ustanova samo nadogradnja porodičnog odgoja, neophodno je u proces uključiti i roditelje kao aktivne partnere u kreiranju zdravih navika i educirati ih u tom pogledu", smatra direktorica JU „Djeca Sarajeva“.

Budući da se često ističe važnost inkluzije djece s poteškoćama u razvoju već u vrijeme polaska u vrtiće, direktorica kaže da se provedba inkluzije u ustanovi realizira nekoliko godina, s velikim brojem pokazatelja o pozitivnim rezultatima i postignućima.

Međutim, ona naglašava da su to isključivo zasluge zaposlenih odgajatelja i pedagoga koji, osim nekoliko kratkotrajnih projekata u koje su bili uključeni stručnjaci za inkluziju - defektolog i logoped, nisu imali nikakvu drugu stručnu pomoć ili edukaciju za rad s takvom djecom, niti asistente za inkluziju u odgojno-obrazovni proces.

Istaknula je i dugogodišnju uspješnu saradnju sa školom "Vladimir Nazor", te činjenicu da je od februara ove godine u ustanovi uposlen i psiholog.

Govoreći o saradnji ove ustanove s drugim privatnim predškolskim institucijama u Sarajevu, direktorica kaže da je takva saradnja uspješna s nekoliko privatnih predškolskih ustanova u oblastima kulturne i javne djelatnosti.

Radi se o organizaciji različitih manifestacija i svečanosti, poput Revije kulturno-umjetničkog stvaralaštva predškolskih institucija u Kantonu Sarajevo, manifestacije "Pozdrav proljeću" te drugih društvenih događaja.

"Izdvojila bih primjer dobre saradnje s međunarodnom francuskom školom u Sarajevu (CIFS), SOS društvenim centrom Hermann Gmeiner te vrtićom Bilingual Nursery School", kazala je na kraju intervjua za Agenciju FENA direktorica JU "Djeca Sarajeva" Mirjana Jovanović-Halilović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: