{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Izvor Miljacke je mamac za avanturiste"

S
24.5.2009. u 13:49
0
8
"Izvor Miljacke je mamac za avanturiste"
0
"Izvor Miljacke je mamac za avanturiste"
Pećina iz koje izvire Miljacka u Kadinom Selu, kod Mokrog, pruža fantastične mogućnosti za "avanturistički turizam" koji će isključiti bilo kakvu upotrebu električnog osvjetljenja ili građevinskih radova u njenoj unutrašnjosti - tako će se doživjeti sa više emocija i poštovanja, poručuje italijanski speleolog Simone Milanolo, koji je najzaslužniji za otkrivanje ovog bisera prirode i potencijalno najduže pećine u BiH.
"Uključivanjem lokalne populacije moguće je razviti agriturističku aktivnost - nakon posjete pećini veoma je ugodno pojesti tipičnu lokalnu hranu i popiti nešto toplo", kaže Milanolo za Srnu i naglašava da je za iskorišćavanje turističkih potencijala ove pećine potrebna samo dobra reklama i poboljšanje kvaliteta lokalnih puteva.

On predlaže nadležnim lokalnim vlastima opštine Pale da u turističku ponudu, osim pećine Orlovača, uključe i posjetu izvoru Miljacke u Kadinom Selu, s ciljem boljeg razumijevanja krških fenomena.

Milanolo ističe da su speleolozi volontirali i oni ne zarađuju novac od speleoloških aktivnosti, te da je za njih dovoljna satisfakcija otkrivanje tajni prirode i upoznavanje lokalnog stanovništva.

"Sa izvorom Miljacke postigli smo cilj - fantastična pećina i fantastično i gostoljubivo domaćinstvo Novaka Lizdeka koje živi tik uz nju", kaže on.

Milanolo navodi da je ova pećina poznata već dugo vremena, ali je prvi dio topografski nacrtan tek 1984. godine, a dužina tog prvobitno nacrtanog dijela iznosi svega 60 metara.

"U saradnji sa bosanskohercegovačkim speleološkim društvima počeli smo istraživati izvor Miljacke 2007. godine i odmah smo shvatili da je riječ o značajnoj pećini sa potencijalom za dalje istraživanje. U ljeto 2008.godine započeto je opsežno istraživanje koje je uključivalo i topografska mjerenja. U njemu su učestvovale dvije speleološke grupe iz Italije - Gruppo Grotte Novara i Gruppo Speleologico Bolognese sa 22 italijanska eksperta, naravno uz učešće i grupa iz BiH", ističe Milanolo.

On je precizirao da je do sada istraženo i topografski nacrtano 6 230 metara pećine. "Sa ovom dužinom možemo potvrditi da je izvor Miljacke druga pećina po dužini u BiH, poslije Vjetrenice. Možda će naredna istraživanja pokazati i da je najduža, ali istraživanja su sve teža, zahtjevnija i puna poteškoća", kaže Milanolo.

On upozorava da su mnogi dijelovi pećine pod vodom, što zahtijeva dobro utrenirane, iskusne i opremljene speleologe.

"Da bi se dosegli pojedini dijelovi kanala, poput sporednih galerija, potrebno je opremiti zidove stijena kako bi se mogli popeti uz njih. Neophodno je da imate dobar i jak tim da bi topografski snimili jednu ovako veliku i složenu pećinu, gdje je svaki član tima specijalizovan za nešto - za upotrebu instrumenata, istraživanje u vodi, istraživanje uskih mjesta, ronjenje, obradu podataka na kompjuteru i slično", objašnjava Milanolo.

On kaže da se obavljaju istraživanja iz oblasti geologije, biologije i klimatologije, te da se analizira hemijski sastav stijena.

"Otkrili smo veoma visoke koncentracije mangana, geološke frakture, u završnom sifonu otkrili smo mjehuriće vazduha kao mogući signal tektonske aktivnosti. Takođe vršimo monitoring hemijske i fizičke analize vode kako bi smo istražili podzemnu cirkulaciju vode u pećini. Sa biološke tačke gledišta, otkrili smo različite vrste životinja, ne samo onih koje je lako uočiti, poput šišmiša i geotritona, već i insekata i mikromoluskula koji nastanjuju pećine. Za neke vrste obezbijedili smo i analizu DNK kako bismo potvrdili pripadnost određenoj vrsti ili eventualno otkrili potpuno novu vrstu", kaže Milanolo.

On ističe da klimatološka istraživanja omogućavaju dublji uvid u evoluciju pećina, kao i pronalazak mjesta koja su najinteresantnija za istraživanje.

"Zato je bitno sakupiti određene podatke iz pećine, kao što su temperatura i vlažnost vazduha. Uskoro ćemo završiti klimatološku studiju unutar pećine kako bi se kontinuirano mjerili pojedini fizički parametri. Nešto kasnije želja nam je da se više posvetimo DNA analizi - možda da pronađemo novu vrstu. Kao dugoročni projekat, nadamo se da ćemo započeti paleoklimatološku studiju sa posebnim analizama pećinskih sedimenata, kako bismo bolje razumjeli i klimatsku evoluciju naše planete", kaže Milanolo.

Govoreći o naučnom značaju izvora Miljacke, on naglašava da je pećina veoma bogata biološkim i geološkim diverzitetom i stoga su speleolozi veoma oprezni prilikom istraživanja.

"Mnogi od ukrasa stvarani su unutar pećine stotinama hiljada godina i dovoljno je staviti ruku ili nogu na pogrešno mjesto pa da se neki od njih unište. Zbog toga smo označili stazu unutar fosilnog dijela pećine kako bi onemogućili da posjetioci, koji nisu speleolozi i eksperti za istraživanje pećina, unište slučajno nešto, a da toga nisu ni svjesni", dodao je Milanolo.

Simone Milanolo po zanimanju je diplomirani inženjer tehnologije i zaposlen je u Institutu za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: