"Zakon još uvijek nije objavljen u Službenom glasniku BiH, ali upućen je na objavljivanje", rečeno je Justice Reportu u Službi za odnose s javnošću Državnog parlamenta.
Do sada je zakon omogućavao Sudskim vijećima da po izricanju prvostepene presude, ukoliko procjene da nije potrebno, ne odrede pritvor već mjere zabrane optuženima. To je omogućilo da trenutno devet osoba osuđenih pred Odjelom za ratne zločine na slobodi čeka izricanje konačne presude.
Izmjene ukidaju takvo pravo te nalažu da nepravosnažno osuđeni na više od pet godina zatvora budu zadržani u pritvoru do izricanja drugostepene presude, a potom upućeni na izdržavanje kazne.
Donošenju ovog zakona najviše je doprinio incident koji se desio 21. aprila 2009. godine u dvorištu zgrade pravosudnih institucija BiH, kada su Tasim Kučević i Enver Spahić napali dvije osobe, od kojih je jedna novinarka Federalne televizije iz Sarajeva, a druga porodica žrtve.
Kučević je tada bio nepravosnažno osuđen na 10 godina zatvora zbog organizovanog kriminala, a Spahić na tri godine i šest mjeseci. Nakon presude obojica su ostala na slobodi, a napad je počinjen kada su došli na izricanje drugostepene presude, kojom su osuđeni na 12 i tri godine zatvora.
"Nedopustivo je da osuđene osobe mogu zastrašivati svjedoke, počiniti nova krivična djela, pobjeći iz zemlje, ili na drugi način izbjeći izdržavanje kazne“, navodi se u prijedlogu Zakona o izmjenama ZKP-a.
U obrazloženju prijedloga stoji da se ovakvo zakonsko rješenje, koje je postojalo u bosanskohercegovačkom zakonodavstvu do 2003. godine, pokazalo „veoma opravdanim“.
"Nije mali broj osuđenih lica koja su napustila Bosnu i Hercegovinu i time izbjegla izdržavanje kazne a koja nisu bila u pritvoru ili im je ukinut pritvor nakon izrečene veoma visoke prvostepene presude. Nesumnjivo je da ovo čini sudski postupak neefikasnim“, navodi se u obrazloženju prijedloga izmjena ZKP-a.
Raspravljajući o incidentu u krugu Suda BiH, predstavnici Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH su u junu 2009. godine zaključili da je postojeći sistem "nefunkcionalan“.
"Ministarstvo pravde treba predložiti izmjene postojećih zakonskih rješenja, kako se ne bi ubuduće dešavalo da osuđeni na ovako visoke kazne hodaju slobodno po dvorištu Suda BiH. Postojeći zakon usvojen je pod pritiskom predstavnika međunarodne zajednice BiH i ovo je očit primjer da se njegovim odredbama štite prava kriminalaca. Njegovom izmjenom može se spriječiti eventualno ponavljanje ovakve situacije“, naveo je tada Adem Huskić, član Zajedničke komisije.
Milana Popadić, predstavnica Ministarstva pravde BiH, pojasnila je da je ranije postojala odredba ZKP-a koja je predviđala obavezni pritvor za osobe osuđene na više od pet godina, ali je u Zakonu od 1. marta 2003. godine „koji je rezultat usvajanja međunarodnih standarda“, određeno da „sud sam procjenjuje da li je potrebno izreći mjeru pritvora“.
Trenutno pred Sudom BiH drugostepenu presudu na slobodi čeka devet osoba koje su osuđene za ratne zločine na kazne zatvora u rasponu od pet do 18 godina, odnosno na ukupno 81 godinu zatvora.
Kako je Justice Reportu rečeno u Ministarstvu pravde BiH - koje je predlagač izmjena ZKP-a - izmjene se neće primjenjivati na ovih devet osoba, odnosno optuženi neće biti vraćeni u pritvor.
"Od momenta stupanja na snagu, Zakon će se odnositi samo na novopresuđene osobe. Ovim osobama je već izrečena presuda po starom zakonu“, kazala je Marina Bakić, glasnogovornica Ministarstva pravde.
Na 18 godina zatvora nepravosnažno je za zločin protiv čovječnosti počinjen u Višegradu tokom 1992. godine osuđen Momir Savić, bivši komandir Treće čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske (VRS).
Budući da se od decembra 2008. godine branio sa slobode uz određene mjere zabrane, Savić se čak nije ni pojavio na izricanju presude održanom 3. jula 2009. godine, kada je Sudsko vijeće, uz osuđujuću presudu, odbilo prijedlog Tužilaštva BiH da se optuženom odredi pritvor.
"U ovom momentu nije neophodno izreći mjeru pritvora da bi se osiguralo njegovo prisustvo. Ove mjere zabrane su se do sada pokazale kao adekvatne”, kazao je tada Šaban Maksumić, predsjedavajući Sudskog vijeća.
Pritvor nakon izricanja prvostepene presude nije određen ni Mirku Vračeviću, bivšem stražaru u zatvoru Vojno kod Mostara, koji je u februaru 2009. osuđen na 14 godina zatvora zbog zločina na ovom području.
Pravosnažnu presudu na slobodi čekaju još Miodrag Nikačević, osuđen na osam godina zatvora zbog zločina u Foči, Zrinko Pinčić, osuđen na devet godina za zločin protiv civilnog stanovništva u Konjicu, Milko Mučibabić, bivši policajac iz Nevesinja osuđen na pet godina i tri mjeseca zatvora, te još četiri osobe nepravosnažno osuđene na ukupno 27 godina zatvora za zločine u Zvorniku - Sreten Lazarević, bivši zamjenik upravnika zatvora smještenog u Sudu za prekršaje i zgradi “Novi izvor”, te Dragan Stanojević, Mile Marković i Slobodan Ostojić.
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
