Ivan Mrkić: Nezavisnost Republike Srpske nije moguća

"Pozicija Srbije u pogledu BiH je jasna i principijelna. Srbija podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i sve ono što je dogovoreno Dejtonskim sporazumom. Podržat ćemo sve ono oko čega se dogovore tri konstitutivna naroda u BiH", poručio je ministar vanjskih poslova Srbije.

Ipak, na pitanje novinara agencije Anadolija kako bi se Srbija ponašala u slučaju da RS bilo kada proglasi nezavisnost, te da li bi priznali RS kao nezavisnu državu, Mrkić je odgovorio:

"Mislim da to niko ne postavlja kao pitanje i mogućnost. To svakako nije nešto o čemu se razmišlja u Beogradu. Mislim da sam vam odgovorom na prethodno pitanje, u pogledu pozicije Srbije prema BiH, odgovorio i na ovo".

Komentirajući činjenicu da Srbija, uprkos trudu, ipak, nije dobila tačan datum za početa pregovora s Evropskom unijom (EU), Mrkić je odgovorio kako je Srbija zadovoljna porukama iz Brisela.

"Zadovoljni smo zaključcima Vijeća ministara EU, koji su potvrđeni na Evropskom vijeću, jer oni otvaraju perspektivu da Srbija do juna 2013. dobije datum za početak pregovora o članstvu u EU. Posebno je značajno što su time verifikovani rezultati političkog dijaloga između Republike Srbije i Prištine, koji su otvoreni na nivou premijera Srbije i odgovarajućeg predstavnika privremenih institucija Kosova i Metohije (KiM). Srbija će nastaviti da ulaže konstruktivne napore na tom planu, kao i u pogledu ispunjavanja kriterijuma za članstvo u EU“, smatra Mrkić.

Ministar Mrkić je svojevremeno izjavio da bi Srbija odustala od članstva u EU ukoliko bi to bilo uvjetovano priznanjem Kosova. Na pitanje da li Srbija i posljednje poruke iz EU vidi kao pritisak da se prizna Kosovo, on sada odgovara odrično.

"Srbija nikada neće priznati jednostrano proglašenu (JPN) nezavisnost Kosova. Naprotiv, proces približavanja Srbije EU-u, koji je potvrđen upravo usvojenim zaključcima, uopšte ne otvara to pitanje, i svojim ključnim postavkama, s obzirom na to da i pet zemalja članica EU-a ne priznaje JPN Kosova, zadržava statusno neutralni stav", podvukao je.

Mrkić je u razgovoru za agenciju Anadolija ponovio kako se Srbija bori protiv "separatizma albanske nacionalne manjine na Kosovu i Metohiji".

"Svaka zemlja bi isto postupila, neke bi pribjegle i upotrebi oružja. Mi želimo rješenje mirnim putem, a ono mora biti uravnoteženo da bi bilo održivo, da bi bilo istinsko i trajno", ocijenio je Mrkić.

Ministar vanjskih poslova Srbije nije se želio izjasniti o tome koliko će na rješavanje pitanja Kosova utjecati činjenica da će početkom 2013. na čelo Vlade Kosova ponovo doći oslobođeni zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramush Haradinj.

"Radi se o unutrašnjim političkim odnosima u našoj južnoj pokrajini i ne bih uopšte želeo da špekulišem o tome 'šta bi bilo kad bi...'", kratko je kazao Mrkić.

Zadovoljan je odnosima Srbije i Rusije, ali naglašava da Srbija nije zainteresirana ni za jedan vojni savez, pa ni vojni savez Rusije i nekoliko bivših sovjetskih republika, o čemu se u posljednje vrijeme pisalo.

"Odnosi Srbije i Rusije su tradicionalno dobri i prijateljski, zasnovani na historijskoj, kulturnoj, duhovnoj i jezičkoj bliskosti, koje odlikuje podudarnost stavova po širokom obimu pitanja od međunarodnog značaja. Redovni su susreti i posjete na najvišem i visokom nivou. Predsjednik Nikolić se do sada već dva puta susreo sa predsjednikom Putinom, a intenzivni su i susreti drugih visokih funkcionera", pojasnio je Mrkić te dodao: "Zahvalni smo na podršci koju Rusija pruža suverenitetu i teritorijalnom integritetu Srbije i naporima da pitanje KiM riješimo mirnim i diplomatskim putem. Rusija je i jedan od glavnih ekonomskih partnera Srbije. U periodu januar - oktobar 2012. godine zabilježena je robna razmena od 1,73 mlrd. USD. Razvijena saradnja prisutna je i u oblasti naftne i gasne privrede, a Srbija je jedna od zemalja učesnica projekta gasovoda Južni tok. Narodna skupština Republike Srbije je u decembru 2007. godine usvojila Deklaraciju o vojnoj neutralnosti koja isključuje članstvo Srbije u bilo kom vojnom savezu".

Mrkić je istakao da su i ukupni bilateralni odnosi Turske i Srbije veoma dobri i razvijeni.

"Između dvije zemlje postoji intenzivan politički dijalog na svim nivoima. Smatramo da postoje svi uslovi za razvoj sveobuhvatne bilateralne, a prije svega ekonomske, saradnje između dve zemlje. Turska pokazuje snažan ekonomski interes za region Balkana, uključujući i Srbiju, imajući u vidu da za Ankaru Srbija predstavlja važan saobraćajni koridor i najkraću vezu sa Evropom i evropskim tržištem“, tvrdi Mrkić. Međutim, dodao je kako nije zadovoljan ekonomskom razinom saradnje. Mrkić vjeruje da ona može biti daleko bolja.

"Uprkos potpisanim i implementiranim sporazumima o slobodnoj trgovini i međusobnom ukidanju viza, privredna razmjena između Srbije i Turske, u iznosu od skoro pola milijarde američkih dolara, iako duplirana u posljednje dvije godine, ne odgovara postojećem nivou političkog dijaloga i potencijalu kojim objektivno raspolažu dvije zemlje. U tom smislu, smatramo da su se stekle sve pretpostavke za dinamičniji razvoj privredne saradnje, kako na planu povećanja spoljnotrgovinske razmene, tako i investicija, posebno u domenu izgradnje infrastrukture u Srbiji. Smatramo, također, da postoje značajne mogućnosti za saradnju u oblasti zajedničkog nastupa na tržištu trećih zemalja, prije svega u regionima BI i Severne Afrike“, rekao je Mrkić u intervjuu za agenciju Anadolija.

Šef srbijanske diplomatije pozitivno se osvrnuo i na širenje utjecaja Turske na Balkanu, odnosno nastojanje te zemlje da pomirljivom politikom, izbjegavanjem sukoba, bude jedan od faktora stabilnosti u ovom dijelu svijeta.

"Srbija ima veliko uvažavanje za rastuću ulogu Turske u međunarodnim odnosima, a što je, između ostalog, rezultat rasta turske ekonomije, koja je po veličini na šesnaestom mjestu u svjetskim razmerama, a na šestom u poređenju sa evropskim ekonomijama. Smatramo da, s obzirom na historijske veze sa regionom Zapadnog Balkana, Turska može da ima značajan doprinos u jačanju stabilnosti i stvaranju pozitivne atmosfere u odnosima u regionu, naravno uz uvažavanje legitimnih interesa naroda i zemalja na ovom prostoru. U tom smislu, politika Turske, zasnovana na principima međunarodnog prava, Povelji UN-a i Završnom dokumentu OEBS-a iz Helsinkija nesumnjivo može doprinijeti poboljšanju odnosa i ukupnog međusobnog razumijevanja zemalja našeg regiona, kao i prevazilaženju nesporazuma i problema nastalih tokom nedavne prošlosti“, poručio je Mrkić.

Ministra Mrkića pitali smo i da li ovaj dio svijeta može ponovno biti sigurnosno pitanje i da li je Balkan na 100. godišnjicu Balkanskih ratova pred novim izazovima s obzirom na to da kriza u BiH traje, odnosi Srbije i Hrvatske su loši, u posljednje vrijeme ima problema i u Makedoniji.

"Nema tajni da razlike među nama i dalje postoje, ali mislim da danas svi shvataju da smo već izgubili previše vremena i da niko nema pravo da ugrožava bolju budućnost svih naših građana. Mi u Srbiji smo mišljenja da je u opštem interesu da naš region bude razvijen, stabilan i miran, kao i da različitosti u njemu treba da budu posmatrane kao bogatstvo, a ne kao izvor nesporazuma i problema“, naglasio je srbijanski šef diplomatije.

Zanimalo nas je i da li loši odnosi između Srbije i Hrvatske, a poslije presude Haškog tribnala u slučaju protiv generala Ante Gotovine i Mladena Markača, mogu biti izvor problema na Balkanu. Mrkić se slaže da "presuda upućuje lošu poruku regionu, jer pokazuje da je moguće činiti najteže zločine i ne biti kažnjen za njih".

"Takva situacija sigurno otežava ukupan proces pomirenja među zemljama i narodima na ovom području. Ipak, zbog bolje budućnosti građana i jedne i druge zemlje mi moramo učiniti sve sa naše strane da proces pomirenja učinimo mogućim. Srbija i Hrvatska su susjedi i bit će susjedi, zbog čega su upućeni na unapređivanje svojih odnosa. U tom cilju, na nekoliko sastanaka sa hrvatskom koleginicom Vesnom Pusić, uspjeli smo da definišemo mehanizme za rješavanje otvorenih pitanja i da se saglasimo oko oblasti u kojima je moguće intenzivirati saradnju. Jedna od njih je i saradnja na polju eurointegracija i naši timovi uveliko rade na definisanju pravnog okvira koji bi regulisao tu saradnju“, kaže prvi čovjek Ministarstva vanjskih poslova Srbije.

On je potvrdio da će 10. aprila 2013. biti održana Javna rasprava u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) pod nazivom "Uloga međunarodnog pravosuđa u postizanju pomirenja".

"Javna rasprava na Generalnoj skupštini UN-a pruža mogućnost Srbiji da međunarodnu javnost upozna sa svojim pogledima na rad međunarodnih tribunala. Očekuje se da bi na kraju debate trebalo da se usvoje zaključci u formi zvaničnog dokumenta“, kazao je Mrkić.

Šef srbijanske diplomatije kazao je kako smatra da do ponovnog uvođenja viznog režima neće doći.

"Mi mislimo da do toga neće doći jer Srbija koordinisano djeluje, kroz saradnju sa Briselom i sa odnosnim zemljama članicama, u cilju rješavanja ovog problema, odnosno svođenja broja azilanata na najmanju moguću mjeru. U pitanju su isključivo ekonomski motivi izazvani pretežno sadašnjom socio-ekonomskom krizom. Eventualno uvođenje viza negativno bi se odrazilo na ukupnu situaciju i raspoloženje građana Srbije prema EU, a jasno je da bi imalo negativne posljedice i na širem planu“, apostrofirao je Mrkić.

Mrkić je za agenciju Anadolija komentirao i sve glasnije najave stvaranja tzv. "Velike Albanije".

"Smatramo da je promovisanje ideje 'Velike Albanije' suprotno svemu za šta se danas zalaže EU i sve zemlje koje joj teže. Stav Srbije, u tom smislu, veoma je jasan – protivimo se svim nasilnim promenama međunarodno priznatih granica, posebno na Balkanu, koji zbog svoje etničke raznolikosti predstavlja izuzetno osjetljivo područje, gde je euforična i nacionalistički intonirana retorika višestruko štetna. Smatramo da ovakve i slične izjave ne doprinose jačanju povjerenja i saradnje među zemljama Zapadnog Balkana. Naglašavamo da je Srbija trajno opredijeljena da razvija i unapređuje bilateralne odnose i saradnju sa svim susjednim zemljama i, u tom kontekstu, Albaniju vidi kao važnog partnera sa kojim želi da postigne stabilne dobrosusedske odnose i da unapređuje saradnju u oblastima gdje je to moguće i gdje postoje zajednički interesi“, stava je ministar Mrkić.

Srbijanski šef diplomatije u razgovoru za agenciju Anadolija komentirao je i to koliko je EU u vrijeme sveopće krize zainteresirana za integraciju ovog dijela svijeta u svoj "ekskluzivni klub".

"Zaključci Vijeća Evropske unije otvaraju dalju perspektivu procesa proširenja koje, kao dugoročno strateško opredjeljenje Evropske unije, nije dovedeno u pitanje. Iako suočena sa unutrašnjim problemima, Evropska unija je na putu njihovog pozitivnog rješavanja, što je potvrđeno i u stavovima najviših zvaničnika EU-a na proteklom zasedanju Evropskog vijeća. Kao ilustraciju navest ćemo i nedavnu izjavu Lucinde Creighton, državne sekretarke u Ministarstvu za evropske poslove Irske, koja je, prilikom predstavljanja prioriteta irskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije, istakla da je njena zemlja veliki entuzijasta kada je reč o proširenju Evropske unije“, riječi su ministra Mrkića.

Glasanje Srbije u korist unapređenja statusa Palestine u UN-u, kaže Mrkić, neće narušiti odnose Srbije i Izraela.

"Republika Srbija je zajedno sa 132 države članice UN, među kojima je i većina članica EU-a, donijela odluku da glasa u prilog Rezolucije o davanju statusa države posmatrača nečlanice Palestini. Takva odluka donesena je u skladu sa brojnim ranije donetim rezolucijama Vijeća sigurnosti i Generalne skupštine UN-a, koje potvrđuju prava Palestinaca na samoopredeljenje. Srbija ističe važnost hitnog nastavka mirovnih pregovora i ubrzanja postizanja mirnog rješenja, u skladu sa odlukama Vijeća sigurnosti UN-a, kao i Madridskim principima, a što je u interesu i Palestine i Izraela. Izraelu je poznat stav Republike Srbije po ovom pitanju i ovakav ishod glasanja neće utjecati na tradicionalno dobre bilateralne odnose dvaju vrlo prijateljskih zemalja", zaključio je Mrkić u intervjuu za agenciju Anadolija.