Informiši se i spriječi: Moždani udar je jedan od tri vodeća uzroka smrtnosti u svijetu
U ime Neurološke klinike Savjetovalištu su prisustvovali direktorica Neuropsihijatrijskih disciplina, prof. dr. Azra Alajbegović, šefica Neurološke klinike, prof. dr. Jasminka Đelilović – Vranić, prim. dr. Suad Hećo i prim. dr. Nihada Subašić.
"Obilježavanjem Svjetskog dana oboljelih od moždanog udara želimo preventivno djelovati na sve ljude koji nisu preživjeli moždani udar, približiti ovu bolest pacijentima koji su se s njom suočili, te im pomoći u preveniranju ponovnog moždanog udara. Naš cilj je pomoći našim pacijentima da budu zadovoljni svojim životom", kazala je prof. dr. Jasminka Đelilović – Vranić.
Liječenje pacijenata koji su preživjeli moždani udar je skup proces, a moždani udar je među prva tri vodeća uzroka smrtnosti u svijetu, jedan je od prvih uzroka invaliditeta , te jedan od vodećih uzroka nastanka demencija.
"Liječenje pacijenata koji su preživjeli moždani udar je izuzetno zahtjevan proces, jer je njima veoma često potrebna pomoć druge osobe, što zahtjeva i određena finansijska sredstva. Ova bolest je treći uzrok smrtnosti u svijetu, te prvi uzrok invalidnosti. Naša klinika je otvorena za sve građane koji žele znati više o moždanom udaru, kao i za pacijente kojima je potrebna naša pomoć", naglasila je prof. dr. Azra Alajbegović.
Jedan od bitnih ciljeva organiziranja Savjetovališta je naglašavanje značaja prevencije moždanog udara, kako za one koji ga ranije nisu imali, tako i za one koji su već imali moždani udar, jer se on može ponoviti.
"Savjetovalište će raditi svaki utorak od 9.30 sati do 11.00 sati, te preporučujemo svim građanima da se kroz razgovor s ljekarima informišu o moždanom udaru. Naši ljekari će svim zainteresiranima dati informacije o tome kako prepoznati, prevenirati i liječiti moždani udar", kazao je prim. dr. Suad Hećo.
Prim. dr. Nihada Subašić istakla je da su najbolji načini prevencije moždanog udara smanjenje konzumiranja cigareta, pokušavati izbjegavanje stresnih situacija, zdrava ishrana, te tjelovježba minimalno 30 minuta dnevno.
"Ne možete uticati na godine života, na spol ili genetiku, ali možete uticati na ishranu i nastojati voditi zdrav život. Ponekad je nemoguće izbjeći stresne situacije, u vremenu u kojem živimo, ali to nije opravdanje da ne posvetite barem 30 minuta dnevno šetnji i tjelovježbi", kazala je prim. dr. Nihada Subašić.
U okviru druženja prisutnima su podijeljene informativne brošure, sa savjetima kako spriječiti, kako prepoznati i kako liječiti moždani udar.
