Krajišnika, čije se haško suđenje nalazi u završnoj fazi, Plavšić je opisala kao jednu od ključnih figura u vlastima bosanskih Srba tokom rata u BiH 1992.-1995., najuže povezanog sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem te u mnogočemu utjecajnijeg od političkog čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića.
Svjedočila je kako su Krajišnik i Karadžić unaprijed odlučivali o zemljopisnim mapama i drugim ključnim pitanjima, u dogovoru s Miloševićem, a bez konsultiranja Skupštine RS-a ili Predsjedništva RS-a, čija je ona bila članica.
"Krajišnik i Karadžić su se s Miloševićem konsultirali o mapama na mirovnim pregovorima" a i često su odlazili kod njega u Beograd, kazala je Plavšić, ustvrdivši kako je ona osobno "otvoreno bila protiv Miloševićeve politike".
Plavšić je kazala kako je Krajišnik bio "sveprisutan i vrlo moćan čovjek, zahvaljujući svojoj praktičnosti i realnosti" a često i "dominantan nad Karadžićem".
Optuženi je, po njezinim riječima, u strukturi ratnih vlasti RS-a bio nužan kako u pregovorima s međunarodnim posrednicima, tako i na unutarnjem planu, zahvaljujući stalnom kontaktu s predsjednicima općina i zastupnicima Skupštine kojom je predsjedao.
"Insajdersko" svjedočenje Plavšić donijet će znatne teškoće Krajišnikovoj obrani koja se oslanjala na tvrdnje o njegovoj perifernoj ulozi i neznatnom utjecaju u vlastima bosanskih Srba.
Plavšić u petak nastavlja iskaz. Njezino svjedočenje, prvobitno predviđeno za srijedu odgađano je u dva navrata zbog njezinog lošeg zdravstvenog stanja i teškoća s visokim tlakom.
Godine 2003. osuđena je na 11 godina zatvora na temelju nagodbe s Tužiteljstvom, po kojoj je priznala krivnju za progon nesrpskih civila u BiH a optužbe za genocid i druge zločine su povučene.