Komentari (72)
Povratak na članak
Prijava korisnika
NAPOMENA: Komentarisanje članaka na portalu Klix.ba dozvoljeno je samo registrovanim korisnicima. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korištenja komentara.
Kažu da je bilo nešto više od 20000 naroda. Lijepo je vidjeti puno braće na jednom mjestu a dušmani nek prave lažne profile i nek pišu glupe komentare fol izjava muslimana . Selam
Kakve brace? Kakve su ovo sekte?
Nikki, Nikola. Pa lutko ova te je sekta napravila!! Zuruck malo u proslost, hijaaaa hijaa!! ;)
lijepo :)
cirkus
kemo ti si sam od sebe cirkus.
PRIKAŽI ODGOVORE (2)
boze dragi lijepe manifestacije, divna mitska prica pronosi se vjekovima....vec 500 godina svake godine okuplja sve vise i vise sljedbenika
Da ih Allah nagradi
ziku im faca !!
Gdje smo mi gdje je Europa velika razlika
evropa ima mali milion ovakvih karnevala i obicaja,ajvatovica je dragulj koji se moze iskoristiti i za turizam,mislim da smo mi bosnjaci jedini narod koji njeguje tradiciju staru ´500 godina
Ajvatovica je bliza da te izvede iz Islama, nego sto neke fajde ima. Bolje da su organizovali kakav teferic, pa pozvali bosnjake, iako ni to ne bi moglo opravdati mijesanje zena i muskaraca... Obicaj pun sufijsko-paganskih obiljezja. Koliko ljudi koji dodju ovdje klanja pet vakata, a smatraju se muslimanima????
Sinjska alka je obiljezavanje tradicije gdje se odbranilo od Turaka a vi ih velicate
Nemogu vjerovati da se jos uvjek ovdje velicaju Turci i stavljaju njihova obiljezja i zastave pa nije ovo Turska ovo je Bosna i Hercegovina Bosnjaci hoce da budu dio naroda Bosne i Hercegovine i hoce da idu u Europu a velicaju se Turci i njihove zastave a znamo da su Turci ovdje vrsili zlocine i sjekli glave tko se nezeli poturciti nikada ovo zemlja nece napred dobro je ovaj rekao cirkus
Mislim da je Bošnjacima mnogo svježije sjećanje odrubljivanja glava i mučenje u logorima HVO-a i srpske mašinerije sa istoka, nego što je to srednjevjekovni rat za teritoriju koji je završio borbom nekoliko vojski na nekom polju daleko od civila.
Istorija se ponavlja, ovako je i prije nekih 500 godina pocelo! hahahahahahahahahhahahaha
Znači (po Wiki) - karakter Ajvatovice je PRERASTAO IZ TRADICIJE CRKVE BOSANSKE odnosno KRSTIJNSKIH / NOGUMILSKIH molitvi za kišu, plodnost i zaštitu ljetnih usjeva.
@sizif111 Da, upravo tako. Šta je sporno s preuzimanjem običaja, njegovanjem istih (doduše u nešto izmjenjenoj formi u skladu s Islamskim vjerskim ubjeđenjima ; sve što činimo, činimo u ime Uzvišenog Allaha dž.š.)!? Ne razumijem, u kojem svjetlu želiš predstaviti Ajvatovicu!? Je li treba da se stidimo naše prošlosti, misliš da smo svi od postanka svijeta bili Muslimani, Hrišćani, Kršćani, jako se varaš! Islam nije isto što i Osmansko Carstvo ili Turci, Islam je naša sveta vjera koja spada u red najvećih svjetskih vjera, univerzalna monoteistička vjera, koju prakticiraju već stoljećima Indonežani, Malezijci, Filipinci, Indijci, Kinezi i još mnogi drugi, koje ti uopće ne registruješ kao muslimanske narode. Husein-beg Gradaščević bio je vjeran i pobožan musliman, derviš, pa se svejedno borio protiv Osmanlija, kao što su se i oni borili protiv Arapa, Iranaca i drugih muslimana. Mi nismo nikakvi Turci, nego ponosni Bošnjaci, a naša sveta vjera je Islam, i to je naša deklaracija. Islam nije isto što i Osmansko Carstvo ili Turci, Islam je naša sveta vjera koja spada u red najvećih svjetskih vjera, univerzalna monoteistička vjera, koju prakticiraju već stoljećima Indonežani, Malezijci, Filipinci, Indijci, Kinezi i još mnogi drugi, koje ti uopće ne registruješ kao muslimanske narode. Husein-beg Gradaščević bio je vjeran i pobožan musliman, derviš, pa se svejedno borio protiv Osmanlija, kao što su se i oni borili protiv Arapa, Iranaca i drugih muslimana. Mi nismo nikakvi Turci, nego ponosni Bošnjaci, a naša sveta vjera je Islam, i to je naša deklaracija. Kako tumačiš činjenicu, da je Hrišćanstvo (Srpska Pravoslavna Crkva) preuzelo veliki broj božanstava i paganskih običaja, ugradilo ih u Hišćanstvo I danas ih prakticiraju!? Jesu li oni zbog toga izdajnici svoje “paganske vjere”!? Mala edukacija za tebe, paganska božanstva, koja su preuzeta Hrišćanstvom i slave se kroz svetce: PERUN, GROMOVNIK: Gospodar munje na nebu i vatre na zemlji Perun je najmoćniji slovenski bog. Bio je gospodar oblaka, a slično će, u kasnijoj grčkoj civilizaciji, vrhovni bog Zevs biti označen kao skupljač oblaka. Slovio je kao nepobedivi ratnik, jer je bio tvorac munje i groma. Pripadale su mu i zvezde, Sunce i Mesec. Gospodario je i vatrom na zemlji, pa su sile, koje su u drevno doba izazivale strahopoštovanje, bile njegove. Za Peruna su vezane i duhovne pojave, stvorene pod uticajem kulta vatre: ale i ognjeni petao. Od životinja, Peruna je simbolizovao divojarac i izumrlo goveče zubr, a od biljaka: hrast, perunika, žalfija, pšenica, kopriva, jabuka i čuvarkuća. Perunova obeležja bili su i: balvani, kremen kamen, zastave i rog. Pred njegovim kipom, vernici su održavali litije (krstonoše) i obavljali zavete, uz biljne i životinjske žrtve. Kad nisu imali hramove (na koje podsećaju hrišćanske crkve), Sloveni su se molili Perunu u svetim gajevima, trebištima, ili ispod hrasta. Od toga se u hrišćanstvu zadržalo obožavanje drveta - zapisa, obično hrastovog. Funkcije boga Peruna u hrišćanstvu pokrivaju: sveti Ilija i Pantelija i Ognjena Marija, a delimično i sveti Petar Bogišar, Nikola, Spas, Arhanđel i Jelisije. Vreme slavljenja Peruna padalo je oko današnjeg Ilindana i to u četvrtak i naredni ponedeljak. Perunovi drveni kipovi sadržavali su znakove Sunca, munje, kamena kremena, plodove hrasta i drugih biljaka. U ruci je držao rog, a kapa i delovi odeće upućivali su na ratnika oklopnika. SVETOVID, ČETVOROGLAVI: Svici, oko ratnika na belom konju Svetovid je bog sa četiri glave, ali pod tom odlikom nije se podrazumevalo božanstvo-monstrum. U pitanju je samo mali panteon važnih slovenskih bogova: Peruna, Svaroga, Lade i Mokoše (kod Srba Vide). Ovako udruženi, gledali su na sve strane sveta i zaslužili ime Svetovida (Svevida). Svevidost ovog boga podrazumevala je i sveobuhvatnost Univerzuma, pa je na Svetovidovim kipovima predstavljen gornji (duhovni) svet, zemaljski (ljudski) i donji (adski). Sloveni su stvorili predstavu o noćnom jahaču Domovoju, pa je konj na kipu Svetovida predstavljao gornji svet, srednji je prikazivala figura žene, a donji Dabo - istovetan predstavi đavola u hrišćanstvu. Svetovid je i ratnik. Predstavljan je sa mačem i rogom. Bio je vezan za svice (kresnice) i belog konja. Ratnik na belom konju predstavlja simbol pobede i do naših vremena. Od biljaka, Svetovida su simbolizovali: božur, vidovčica, ivanjsko cveće, javor i jasen. Pored mača i roga, obeležja su mu zastave, gusle i amajlije od zlata, srebra, kamenja, roga, kosti i drveta. Kultna mesta su hramovi i trebišta. Obredne radnje su oba-vljala kola omladine, predvođena rusalkama - u hrišćanstvu kra-ljicama. U čast Svetovida su se preskakale vatre i prolazilo se ispod cvetnih venaca i time su se slavili proleće, leto i jesen. Muzika je bila neprekidna, pa su žene padale u trans - padalice koje susrećemo i danas u Istočnoj i Južnoj Srbiji. Dani Svetovida su od Svetog Vida do Ivanjdana. NJegove funkcije u hrišćanstvu, pokri-vaju: Sveti Vid i Sveti Lazar. SVAROG, SUNČANI: Stvoritelj svega na nebu i zemlji Bog Svarog nije moćan kao Perun, Svetovid i Triglav, koji se služe prirodnim silama i koriste oružje ratnika, ali ih on nadmašuje božanskim odlikama. Svarog je sunčani bog. Stvo-ritelj je svega na Nebu i Zemlji i bogotvorac je. Nazivan je Višnjim. Izdvojen je od ostalih bogova, čime se nagoveštava svojevrstan monoteizam u staroj slovenskoj religiji. Po jednoj legendi, Svarogova supruga Vida je zamolila Višnjeg da stvori čoveka po svom obličju. Svarog je poslušao i udahnuo je svoj dah jednom hrastu, od kojeg je postao prvi čovek - Dubravko. Drugom hrastu je podarila svoj dah Vida i od njega je postala prva žena - LJubljenica. Kipovi Svaroga u hramovima bili su u sedećem položaju, poput kralja na prestolu. Na prsima je imao orla, a na glavi kapu s bivoljim rogovima. Držao je dva žezla sa figu-rom Sunca na svakom. Ispred njega su bili mali kipovi ostalih bogova, na kojima je pisalo da su Svarožići - njegova deca. Uz hramove, kultno mesto bilo mu je i ognjište. U čast Svaroga, Sloveni su ritualno stavljali na ognjište hrastov badnjak, koji je predstavljao duh predaka, dusi su razgorevali vatru Sunca. U čast Svaroga žreci su pravili velike kolače, iza kojih su se "krili" i vernicima želeli da takvi kolači budu i iduće godine. Za Svaroga su vezani razni fetiši protiv uroka i lopatice životinja, na kojima se gatalo. Predstavljao ga je orao, leska, orah, žito i vinova loza. U njegovu čast održavane su maškare i koledari. Vreme Svaroga padalo je od Badnje večeri do Poklada. Kao najmoćnijem bogu, pripadali su mu: Sunce, Mesec, duga, zvezde, a od duhovnih pojava vile. U hrišćanstvu, njegove funkcije ima Bog. VELES (VOLOH), PŠENIČNI: Zaštitnik stočara i ratara U kolektivnom pamćenju Slovena, bog Vesel je ostao duže od ostalih bogova. Posebno kod balkan-skih i karpatskih Slovena. Po njegovom imenu je nazvana i srednjovekovna kneževina Vlaška. Na Balkanu su svi stočari nazivani vlasima u srednjem veku, a istovremeno ovaj socijalni naziv upotrebljavan je za oznaku nacionalne pripadnosti, pa su Vlasima označavani mnogi Srbi i često su poistovećivani ili su smatrani za srodnike stanovnika Vlaške u današnjoj Rumuniji. Austrijanci su zvali Vlasima i Srbe u Vojnoj Krajini, a srpsko područje u Zapadnoj Slavoniji Ma-lom Vlaškom. Veles je zemaljsko božanstvo; zaštitnik stočara i ratara. Slavljen je u vreme setve, žetve i ispaše. Pripisivano mu je pomračenje Sunca. Velesu su pripadale i duhovne sile: zmajevi, ale i noćni šumski konjanik Lesovik. Velesova kultna mesta, pored hramova, bila su: njive, pašnjaci, torovi, trebišta i groblja. Obredi su se sastojali od maškara, vučara (imitacija vukova) i zavetovanja. NJegov simbol je bio štap, a simbolizovali su ga: trava, vuk, crni petao i domaće životinje. Drveni kip Velesa bio je izrezbaren likovima: hromog belog vuka, govečeta, rala i krilatog lava s glavom orla. Lav (zmaj) je na vrhu repa imao cvet ljiljana. Velsova odeća je raskošna - kako i priliči zaštitniku stoča-ra. Brada Velesa predstavljena je klasjem pšenice, pa, verovatno, otud izreka kod Srba: "Puna šaka brade" - kad rodi godina i uspe trgo-vina. Funkcije boga Velesa u hrišćanstvu, pokrivaju sveci: Vasilije, Luka, Blaž, Kornelije i Ivan, a delimično: Sava i Mrata. MOKOŠ, BOGINJA MAJKA: Ovce i pčele, lan i lipa Kip Velesa bio je izrezbaren likovima hromog belog vuka i krilatog lava s glavom orla. Brada mu je bila predstavljena klasjem pšenice, otud izreka "Puna šaka brade", kad rodi, ili kad se obavi dobra trgovina Mada ime ovog božanstva podseća na muški rod, u pitanju je boginja, kod Srba nazivana i Vidom. (U srpskom jeziku je ženskog roda slična imenica - kokoš) Mokoš je poznata i pod imenom Boginje Majke. Zaštitnica je porodice, braka i svih kućnih poslova. Po jednoj slovenskoj legendi, Vida je žena bogotvorca i stvoritelja Svaroga (Višnjeg Boga). Nagovorila ga je da stvori biće na Zemlji po sopstvenom obličju. Poslušao je i udahnuo je život jednom hrastu. Od njega je postao prvi čovek - Dubravko. Vida je podarila svoj dah drugom hrastu i postala je prva žena - LJubljenica. Mokoš je uklanjala posledice urokljivih očiju i bila je vezana za duhovne pojave noćnih jahača Domovoja (kućni) i Lesovika (šumski). simbolizovale su je ovce i pčele, lipa, kantarion, kupina i lan. Pored hrama, kuća je bila jedino kultno mesto ove boginje. Zato su njeni predmeti bili oni kojima se vernici služe u kući: vuna, preslica, vreteno, sito i ostali, uz obavezne amajlije i prsten. NJen kip u hramovima je u sedećem stavu, kao i Svarogov. Ima ukrašenu kapu, poput skupocene kraljevske krune. Uz predmete domaćinstva, na dnu njene haljine izrezbareni su likovi žena, koji podsećaju na prela, radi pređe, pletenja i čipkanja. Dani Mokoše su oko Blagovesti, u proleće. Obred u njenu čast sastojao se od pranja kipova i drugih idola u vodi - Kupale. NJene funkcije u hrišćanstvu pokrivaju: Bogorodica i Sveta Petka, a delimično Sveta Magdalena i Sveti Todor. TRIGLAV, RATNIK: Crni konj u vreme noćno Triglav je bog sa izrazitim odlikama ratnika. Ima tri glave i zaštitnik je Nema, Zemlje i Hada. Mora da je bio izuzetno poštovan kad su mu prvi hrišćani zamenjivali ime pogrdnijim nazivima: Troglav Jabučilo, Trojan i Trajan. Dani Triglava padali su između zime i proleća, a kultna mesta, pored hramova, bila su mu na trebištima i u planinama. Noć je smatrana vremenom delovanja boga Triglava. Moguće je da su mu, zbog toga, na kipovima oči na svim glavama bile pokrivene povezom. U njego-voj vlasti su bile vile i noćni konjanici. Simbolizovali su ga: crni i hromi konji, labudovi i guske, a od biljaka: zova, planinsko cveće i grožđe. Zbog grožđa je Triglav imao u posedu bure, čija sadržina je i priličila moćnom ratniku, uz njegovu obavez-nu opremu: mač, koplje, sedlo i rog. Obredi u čast Triglava su: koleda - s preskakanjem vatre radi očišćenja i s igrom i pesmom radi izazivanja kiše, gatanja i ma-zije - kad su okrivljeni morali da vade vrelo gvožđe iz vode. Smatralo se da će nevini us-peti u tome, a da će krivci biti povre-đeni. Na kipovima Triglava, dominirao je ogroman mač, koji je simbolizovao njegovu veliku snagu. Figura jelena ispod mača upućivala je na zaključak da je Triglavovo stanište bilo u planinama i u šumi. Ostale slike na kipu predstavljale su Sunce i planinsko bilje. U hrišćanstvu su funkcije boga Triglava prenesene na svece: Mihajla, Gavrila i Rafaela, a delimično i na Trifuna i Todora. U slovenskim zemljama, mnoge planine i njihovi vrhovi nose ime boga Triglava. RADGOST, NA KUĆNOM PRAGU: Hleb i so, i ptica na ramenu Svarogova supruga Vida zamolila je ovog svevišnjeg boga da stvori čoveka po svom obličju. Svarog je udahnuo svoj duh jednom hrastu, od kojeg je postao prvi čovek- Dubravko. Vida je svojim dahom stvorila prvu ženu - LJubljenicu Bog Radgost je zaslužan što su naši susedi davno uočili da je duša Slovena široka. Iako je Radgost, u poređenju s drugim bogovima, imao sužena zaduženja, njegov kult je bio široko poštovan. Možda je predstav-ljen sa dve glave zato što je bio zaštit-nik gostoprimstva - jednom glavom je bdio nad domaćinom, a dru-gom nad gostom. NJegov kip u hramovima bio je tako izrezbaren da nije dozvoljavao nedoumicu oko domaćinovog ponašanja prema gostu. Figura ptice na Radgostovom ramenu predstavljala je radosnu najavu gosta. Sve što je čekalo gosta u domaćinovoj kući, bilo je predstavljeno na kipu Radgosta: hleb i zdelica soli, čime se i danas dočekuju gosti u domovima Srba. Dalje, figure domaćih životinja, zatim vepra, medveda, labuda i grožđa govore da gostu ne sme biti uskraćeno ništa sa domaćinove trpeze i ostave. Najvažnija alatka svakog domaćinstva je sekira i ona je u desnoj ruci Radgosta. Od prirodnih pojava, Radgost je vezan samo za vetar, a od duhovnih za veštice i kućnog duha - konjanika Domovoja. Posvećivane su mu najbrojnije amajlije - od dragocenih metala, kamena i drveta. Simbolizovali su ga: zeleni konj, vepar, medved i orah. Bog Radgost se slavio u vreme letnje ravnodnevnice, a kultna mesta su mu, pored hrama, bila ognjište i kućni prag. Kod Srba se i danas kućni prag poštuje, pa se prenosi preko njega i nevesta, a svakom namerniku koji ga prekorači, garantuje se poštovanje i sigurnost u kući domaćina. Funkcije Radgosta u hrišćanstvu prenesene su na Svetog Andriju i delimično na Svetu Trojicu.
@Turčin sve što si nabrojao u svom komentaru je poznato i slažem se sa dobrim dijelom činjenica koje si nabrojao. ono što sam ja htio reći a ti nisi razumio ili si razumio onako kako si htio, je slijedeće: sve vjere za koje ja znam širile su svoj utjecaj propovijedanjem a po potrebi i mačem! koja je god strana širila teritorij, sa njim je širila i svoju vjeru. nekad propovijedanjem, nekad kupovanjem utjecajnih pojedinaca, vrlo često i prečesto ognjem i mačem. O istrebljenju bogumila kaže Mak Dizdar ovako: Bilo im je krivo što ne odgonetnuše jezika kojim bi mogli razgovarati sa stablima u šumi (Njima Ljudima) Pa donesoše ognjeve i spališe šumu do korijena te iz nje izletješe vitorozi ljeljeni u trku (I rastrkaše se na sve četiri strane) Gonili su ih bezdušno u hajci što je rasla ali se oni posakrivaše vješto u iskrslo kamenje (Koje ni vatra ne mogaše da opepeli) Tu se utisućiše i mladi sad uporno čekaju da nova šuma naraste i da se ponovo nasele (U ono okrilje Iz zapamćene priče iščezlih otaca i djedova) Stare vjere su istrijebljene, nisu nove vjere objeručke samo prihvaćene. (Tko bi sada mene mogao natjerati da promijenim vjeru? Samo puščana cijev!)
PRIKAŽI ODGOVORE (3)
neke ljude stvarno treba jahati umjesto ovi plemeniti zivotinja,jer nema ju pojma sta pisu ovdje u komentare,bolje da se raspitaju sta se to desilo u pruscu pa se 503 godine to obiljezava
Naravno da se vidi na faci zna li sta, itekako se vidi!!! Pa ovdje niko i ne izgleda kao nas covjek a da ne govorim da teferic pretvaraju u hodocasce!!! Ako su to muslimani valjda bi trebali znati sta je hodocasce!!!
WIKI: Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni. Ajvatovica je duboko ukorijenjena u identitet Bošnjaka sa tradicijom dugom pet stotina godina. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena šest-sedam kilometara od starog grada Prusca, nekadašnjeg Akhisara (Bijeli Grad), izuzetno značajnog urbanog centra za vrijeme Bosanskog pašaluka. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter, prerastao iz tradicija Crkve bosanske odnosno krstjanskih/bogumiliskih molitvi za kišu, plodnost i zaštitu ljetnih usjeva. Tradicija Ajvatovice se veže za staru tradiciju Bosne, na način da početak Ajvatovice pada sedmoga ponedjeljka po Jurjevu, umjesto određivanja početka po hidžretskom kalendaru.
Bitno je da se velica Allah dz.s.
ko god da je rekao da je ovo cirkus upravu je :), bio sam jednom i na svakom cosku omladinci piju alkohol, psuju , tuca ,i neka nana mi je pazi sad naplatila vodu iz cesme dvije marke :D, da bog da im opet vode nestalo :)
Ne lazi.
to je moje iskistvo :) , a ti ako si bio na ajvatovici noc prije vjerovatno si vidio omladinu koja pije na starom gradu , psuje , tu se cak i drogira, a ti ljudi iz tog mjesta su uzas , vodu naplacuju i sto bi lagao ? ono sto sam ja vidio nema veze sa islamom
PRIKAŽI ODGOVORE (4)
Lijepo.Pa i u susjednim zemljama postoje slicne stvari,npr Sinjska alka,pa ljudi naprave od dogadjaja spektakl.
dobro, ali sinjska alka je prvenstveno obilježavanje vojne pobjede nad osmanlijama i kao takva, višestoljetna tradicija prvenstveno svjetovnog karaktera, hehehe
Dobro naveo sam za primjer folklorni element(konji,nosnje itd) i ono sto bi bilo zanimljivo za strane turiste.Znaci unovci sve sto se moze unovcit.A sto se tice da li je svjetovnog ili vjerskog karaktera to je jos manje bitnije,pa voda se prodaje i u Lurdu i u Medjugorju i u Meki:)
PRIKAŽI ODGOVORE (1)