Više stotina konjanika, odjevenih u tradicionalnu nošnju, predefilovalo je kroz Donji Vakuf, odakle su, ispraćeni aplauzima više hiljada građana, krenuli ka Pruscu. Jedan od osnovnih aksesuara pri pozdravu učesnika defilea bile su zastave BiH i Turske.
Prolasku konjanika kroz Donji Vakuf prethodio je defile i koncert tradicionalnog turskog vojnog orkestra mehter i defile derviške grupe, koja kao i orkestar mehter ove godine predstavlja općinu Osmangazi iz Burse. Kroz Donji Vakuf prodefilovali su i izviđači iz Istanbula.
Učesnike defile u Donjem Vakufu dočekali su, između ostalih travnički muftija Nusret Abdibegović, načelnik turske općine Osmangazi Mustafa Dundar, kao i Salih Hizli, načelnik općine Akhisar u Turskoj, odakle je na prostore BiH došao i Ajvaz Dedo.
U okviru obilježavanja ovogodišnjih 503. Dana Ajvatovice, jutros je iz Karaule nedaleko od Donjeg Vakufa u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, krenuo defile konjanika, koji su nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastavili put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centralna manifestacija Ajvatovice.
Konjanici različitih starosnih dobi, odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kurana i dove koju je proučio muftija travnički Nusret Abdibegović, krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi, Ajvaz Dedinoj stijeni u Pruscu.
Tradicionalna bošnjačka nošnja, topot konjskih kopita, tekbiri i ilahije, molitve i duhovne pjesme koje su zajednički učili konjanici i okupljeni stanovnici Karaule, povremeno prekidane pucnjima iz nekada nezaobilaznih "kubura", oživjeli su jedan prošli, ali nezaboravljeni historijski period.
Putovanje kroz historiju i oživljavanje stoljetnih običaja kako je današnji pohod ocjenio najstariji bajraktar, nosilac zastave 75-godišnji Izet Skrobo, dobilo je jednu sasvim novu nijansu dolaskom u Donji Vakuf, odakle su stotine konjanika ispraćene ka Pruscu, mjestu održavanja centralne svečanosti vjersko-kulturne manifestacije 503. Dani Ajvatovice.
Skrobo je za agenciju Anadolija rekao da je njegov otac nosio bajrak Ajvatovice davne 1947. godine, kada je održana i posljednja manifestacija, uoči prekida koji je trajao do početka devedesetih godina. On je podsjetio da je nošenje bajraka, zastave Ajvatovice, porodična tradicija i unatoč poodmakloj dobi, nerado će taj običaj prepustiti nekom drugom.
U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
Organizacioni odbor Ajvatovice na čelu sa muftijom travničkim Nusretom Abdibegovićem najavio je da će ove godine završnici manifestacije prisustvovati više desetina hiljada vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine, susjednih zemalja i Republike Turske.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noćio učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
