Uništenje rijeke
40

Guardian o Neretvi: Zakasnili smo nekoliko godina, ali borbu i dalje vrijedi voditi

I. M.
Foto: G. Š./Klix.ba
Foto: G. Š./Klix.ba
Zaštita Neretve, jedne od najljepših i jedne od rijetkih divljih rijeka Evrope aktuelna je tema u našoj zemlji već duži niz godina, a o njenoj unikatnosti i opasnosti koja joj prijeti nerijetko pišu i svjetski mediji.
Neretva u Bosni i Hercegovini, jedna je od najbogatijih bioraznolikih rijeka na kontinentu, služi kao pojilo za medvjede, vukove, risove i mnoge rijetke vrste, ali više od 50 planiranih brana moglo bi trajno transformirati ekosistem, piše The Guardian.

U blizini planinskog mjesta Ulog teku blistave tirkizne vode Ljute, pritoke Neretve. U svojim gornjim dijelovima, Neretva je jedna od najnetaknutijih rijeka u Evropi.

Ekolog Gabriel Singer, profesor na Institutu za ekologiju na Univerzitetu u Insbruku, i njegov kolega naučnik Kurt Pinter, odlučili su posjetiti rijeku te su tokom ovog ljeta boravili na Neretvi izučavajući njen biodiverzitet i osobine same rijeke.

Više od 50 brana, uključujući i jednu koja je već u izgradnji, planirano je duž rijeke i njenih pritoka. Ako se dozvoli gradnja, kažu naučnici, brane prijete da unište vodeni put, njegove stanovnike i širi ekosistem. Brane radikalno mijenjaju hidromorfologiju (fizičke karakteristike) plovnog puta, zamjenjujući turbulentne riječne dijelove stajaćim vodnim tijelima. Njihova fragmentacija rijeke može spriječiti migraciju riba i uzrokovati dramatične padove u kretanju sedimenta vitalnog za mrijest ribe.

Singer i Pinter bili su među 70 naučnika iz 17 zemalja koji su se ljeti spustili u Ulog na Neretvansku sedmicu nauke. Stručnjaci za slijepe miševe, sisare, insekte i gljive prolazili su kroz rijeke i podvodne pećine kako bi ovdje snimili rijetke vrste, skupljajući uzorke eDNK, genetskog materijala koji organizmi izbacuju u okoliš, kako bi ispitali njegov biodiverzitet.

Ekolozi koji su uzeli uzorke na Ljutoj i nadali se da će otkriti dokaze za ono što su im rekli lokalni ribari: da je pritoka mrijestilište neuhvatljive pastrmke (Salmo obtusirostris), ugrožene vrste ribe.

Pinter, slatkovodni ekolog sa Univerziteta prirodnih resursa i prirodnih nauka u Beču, opisuje ribu kao "sveti gral" Neretve te kaže da je riječni sistem jedno od njegovih posljednjih uporišta.

"Postoji samo nekoliko balkanskih rijeka u kojima možete pronaći ovu endemsku vrstu. Gotovo je izumrla", kaže on.

Nekoliko kilometara uzvodno od Ljute nalazi se gradilište Ulog, gdje će biti hidroelektrana od 35 megavata, sa branom visokom 53 metra. Pristupni putevi sijeku kroz planine, a dolina ispod je već ogoljena, kako bi se napravio prostor za rezervoar.

"Budući da je hidroelektrana Ulog tako blizu, to bi svakako utjecalo na rasadnike. Mekousta pastrmka se mrijesti u šljunku, a njihove larve se ukopavaju u njega. Ali budući da brana zadržava sediment, vjerovatno će doći do nedostatka šljunka nizvodno – što znači manje mrijestilišta. Ako postoji manjak šljunka, to će uticati na sposobnost razmnožavanja pastrmki", kaže Pinter.

Singer kaže da biodiverzitet i klimatska kriza znače da naučnici imaju odgovornost osim objavljivanja naučnih radova.

"Izgubili smo 80 posto naše slatkovodne ekologije u posljednjih četiri ili pet decenija. Ako gradite brane, gubite vodene vrste, ali i pejzaž koji rijeka hrani, kopneni ekosistem i biodiverzitet šuma. Moramo razgovarati s javnošću i političkim donosiocima odluka", kaže on.

Hidroenergija je činila 37 posto bosanskohercegovačke proizvodnje električne energije u 2021. godini. Rijeke na Balkanu, gdje su one među netaknutijim u Evropi, ugrožene su zbog oko 3.300 planiranih hidroelektrana.

Glasnogovornik EFT-a, kompanije za trgovinu energijom i ulaganja koja gradi branu Ulog, rekao je u saopćenju da je procjena utjecaja na životnu sredinu (EIA) i dozvola "definisale odgovarajuće mjere ublažavanja kako bi se eliminisao ili minimizirao utjecaj projekta na životnu sredinu", ali je odbio dati detalje o tome kako bi takve mjere funkcionirale.

"Procjena utjecaja na životnu sredinu i tekući redovni monitoring okoliša proteklih godina nisu identificirali mekousnu pastrmku na području projekta HE Ulog", rekao je.

U izvještaju komiteta Bernske konvencije, međunarodnog sporazuma za zaštitu flore i faune iz 2022. godine, EIA za branu Ulog je identifikovana kao "zastarjela" te da ne sadrži dovoljno osnovnih podataka.

Radomir Sladoje, načelnik općine Kalinovik, priznao je naučnicima okupljenim u Ulogu u junu da je vlast odobrila izgradnju brane, ali je rekao da je za to područje potrebna kompenzacija brana.

"Možda je bilo pogrešno. Ako neko dotakne gornji dio Neretve, ja ću se buniti", rekao je za Guardian u junu, dodajući da ga je nakon davanja odobrenja osvojio argument da bi turizam, uključujući rafting i brdski biciklizam na Gornjoj Neretvi, mogao donijeti prihod ako bi rijeka bila zaštićena.

Na mjestu u planinama koje gleda na gradilište brane Ulog, u dolini bez drveća, Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatcha, kaže: "Zakasnili smo nekoliko godina sa dolaskom".

Ali očuvanje netaknutog gornjeg toka i njegovih pritoka i dalje je borba koju vrijedi voditi, kaže on. Prošle godine su zaštitnici prirode dobili podršku komiteta Bernske konvencije. Članovi odbora preporučili su Vladi BiH da obustavi izgradnju Uloga i ukine hidroelektrane na gornjem dijelu rijeke.

U julu, nakon protesta građana, otkazani su ugovori za 15 malih hidroelektrana duž Neretve te na njenim pritokama.

Podaci prikupljeni na Sedmici nauke bit će od vitalnog značaja za pravne bitke planirane protiv izgradnje na Ljutoj i drugih hidroenergetskih projekata, kaže Eichelmann.

"Ovo nam daje municiju protiv svih brana, uključujući i Ulog. Jednostavno ne možemo dozvoliti uništenje jedne od najraznovrsnijih i najljepših rijeka Evrope", zaključio je on.