{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Godišnjica Dana mladosti: "Sa ovakvom omladinom ne moramo brinuti o budućnosti"

25.5.2015. u 11:17
336
210
Godišnjica Dana mladosti: "Sa ovakvom omladinom ne moramo brinuti o budućnosti"
336
 
Prije tačno dvadeset i sedam godina 25. maja održana je posljednja proslava Dana mladosti. Dvadeset i sedam godina poslije, države koju je ova manifestacija simbolizovala više nema, a stavovi o političkom ustrojstvu i danas su podijeljeni.
Dan mladosti ostao je polarizovan u sjećanju građana bivše Jugoslavije, sa jedne strane kao dan mladih i časti, a sa druge kao dan koji podsjeća na izgradnju kulta ličnosti jugoslavenskog lidera Josipa Broza Tita i jednostranačke institucionalizacije.

Današnji dan bio je praznik kojim se slavio Titov rođendan, a 25. maja mladići i djevojke iz cijele bivše Jugoslavije predavali su jugoslavenskom doživotnom lideru štafetu mladosti koja je predstavljala simbol predanosti njegovim dostignućima.

Zanimljiv je podatak da je Dan mladosti dodatno zakomplikovao nagađanja o rođenju Josipa Broza, s obzirom na to da u zvaničnim dokumentima stoji da je jugoslavenski lider rođen 7. maja 1892. godine.

Tito je prvu štafetu primio u Zagrebu 1946. godine nakon što je omladina iz Kragujevca predložila masovno štafetno trčanje Jugoslavijom, a Broz je sve do 1956. godine štafete primao pred Belim dvorom u Beogradu.



Centralni komitet Narodne omladine Jugoslavije 1957. godine je na inicijativu Josipa Broza donio odluku da se 25. maj proslavlja kao Dan mladosti, čime je Titov rođendan postao praznik mladih, a njegova štafeta Štafeta mladosti.

Prva zvanična štafeta iz Titovog rodnog mjesta Kumrovca krenula je 5. maja 1957. godine, a  jugoslavenskom lideru predao ju je predsjednik Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije Miko Tripalo, što je odmah ukazivalo na institucionalizaciju ove manifestacije.

Naime, učenike koji su učestvovali u manifestaciji i predaji štafeta birali su obrazovni radnici, a za roditelje, kao i za djecu, učešće u Danu mladosti predstavljalo je veliku čast, što je za rezultat imalo da su učiteljima i profesorima prilikom odabira učesnika ponekad bili važniji pokloni roditelja nego rezultati u školama.



Posljednji put Titu je štafetu predala studentica iz Prištine Sanija Hiseni 1979. godine na stadionu Jugoslavenske narodne armije, te mu čestitala 87. rođendan. Tom prilikom Tito je rekao dvije već antologijske rečenice koje glase "Sretan je narod koji ima takvu omladinu“ i "Sa ovakvom omladinom ne moramo brinuti o budućnosti“.

Godinu dana poslije, omladince koji su krenuli sa štafetom po Jugoslaviji 4. maja u Hrvatskoj pogađa vijesti o smrti Josipa Broza Tita.



Priredbe u čast Dana mladosti nastavljaju se održavati sve do 1988. godine, nakon čega dolaskom na vlast Slobodana Miloševića počinje agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je između ostalog i od ruke Jugoslavenske narodne armije (JNA) stradalo nekoliko generacija jugoslavenske mladosti.

Dvadeset i sedam godina poslije i dalje su polarizovani stavovi o političkom ustrojstvu i vladavinI Josipa Broza Tita. Jedni ga smatraju drugom, liderom i borcem za radnička prava, dok ga drugi smatraju diktatorom.

Činjenica je da je Broz bio u specifičnoj situaciji s obzirom na to da je za vrijeme njegove vladavine, isključivo zahvaljujući intervencijama Zapada, spriječen ekonomski kolaps države, te da je kultura bila relativno razvijena, a da je sa druge strane ipak u Jugoslaviji postojao jednostranački sistem, neograničena vladavina i brutalan progon opozicije pomoću zloglasne tajne policije UDBE.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: