{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Godišnjica Armije RBiH: Fenomen koji nije pokleknuo pred sedam neprijateljskih vojski

15.4.2015. u 09:06
8.147
337
Godišnjica Armije RBiH: Fenomen koji nije pokleknuo pred sedam neprijateljskih vojski
8.147
Avdo Huseinović, istraživač i izuzetno dobar poznavalac historije Armije RBiH, za Klix.ba govori o zaboravljenim herojima, značaju i fenomenu Armije RBiH, sjećanju na njene veličanstvene bitke...
Pripadnici Armije RBiH na ratištu kod Visokog (Foto: AFP)
Pripadnici Armije RBiH na ratištu kod Visokog (Foto: AFP)


Danas se obilježava 23. godišnjica osnivanja Armije RBiH koja je odigrala ključnu ulogu u odbrani zemlje. Danas se mnogi Bosanci i Hercegovci sjećaju heroja koji su dali svoje živote, te svih onih koji su te 1992. stali na prvu crtu odbrane domovine.

Avdo Huseinović kaže kako je teško izabrati nekoliko heroja jer tokom agresije na RBiH, hiljade malih nepoznatih ljudi su postajali veliki. Boreći se najčešće oružjem otetim od neprijatelja, vodili su bitke za opstanak, bitke protiv velikih vojnih sila.

“Mnogi će veliki heroji, nažalost, ostati u sjećanju samo spominjanjem u usmenim predanjima svojih saboraca. Mnogo je velikih heroja kakve možda historija nije upamtila, koji nemaju ni svoju ulicu, po njima se danas apsolutno ništa ne zove. Opet, imate ljudi koji su tokom agresije slavu stekli isključivo zahvaljujući medijima, a da na bojnom polju nisu imali neke posebne uloge. Sjećam se jedne pojave tokom rata, kad su se u Sarajevu po narudžbi snimale pjesme o nekim ljudima, slaveći ih kao heroje, a da oni uistinu nisu bili ni blizu tog veličanstvenog epiteta”, kaže Huseinović.

O značaju i snazi Armije RBiH govori i činjenica da se u jednom trenutku borila protiv sedam neprijateljskih vojski.

Foto: AFP
Foto: AFP


“Bilo je to 1993. godine, bosanska vojska je vodila tešku borbu sa sedam različitih, logistički opremljenijih, vojnih snaga. To su Vojska Jugoslavije, Vojska Republike Srpske, Vojska Srpske Krajine poznatija kao “Martićevci”, Hrvatska vojska, Hrvatsko vijeće obrane, Vojska autonomne oblasti Zapadna Bosna tzv. “Abdićevci” i mnoštvo ruskih, ukrajinskih, rumunskih i grčkih plaćenika. Odbrana Bosne i njena Armija su izazov za svjetske istraživače, borba bosanske vojske je fenomen”, pojašnjava Huseinović.

Huseinović kaže da to nije tek puka interpretacija već to potvrđuju činjenice.

“Pogledajte, Mladić je znao sa dva-tri korpusa napadati na male bosanske mjesne zajednice, znao je pokretati nekoliko velikih operacija, a da nije slomio njihov otpor. Poseban su fenomen bili diverzanti, protivoklopnjaci, pa piloti koji su letjeli u opkoljene enklave helikopterima izloženi stalnom djelovanju neprijateljske protivvazdušne vatre, pa više od 5.000 žena koje su branile Bosnu, od kojih je više od 100 poginulo u toj borbi, pa maloljetnici koji su iz srednjoškolskih klupa upadali u neprijateljske rovove...”, nastavlja Huseinović.

Avdo Huseinović
Avdo Huseinović


Ovo je godina dva jubileja, jednog crnog, a to je 20. godišnjica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, a drugi je dvije decenije od zaustavljanja operacije oslobađanja zemlje. U oktobru 1995. godine, pred Banjom Lukom i Prijedorom, kada je čelična ruka svjetskog sistema, koja je embargom na uvoz oružja ARBiH tokom cijelog perioda agresije i dozvolom da se izvrši genocid nad Bošnjacima napravila neprocjenjivu historijsku grešku, prema državi BiH i žrtvama genocida načinila je još jednu nepravdu ultimatumom da će NATO gađati kasarnu Adil Bešić u Bihaću i druge važne objekte ako ne stane ofanziva prema Banjoj Luci.

“Većina savremenika ovih važnih historijskih dana danas smatra da oslobađanjem Banje Luke uopće ne bi bilo potrebe za Dejtonom i da bi zasigurno u narednim mjesecima bosanski vojnik izašao na državnu granicu na Drini. To je fenomen da je jedna otpisana, tek formirana vojska, dižući se iz pepela, krenula u oslobađanje zemlje, a onda joj je naređeno da to ne smije uraditi”, kaže Huseinović.

Foto: AFP
Foto: AFP


On naglašava da se heroja Armije RBiH moramo sjećati. “U školama je zabranjeno izučavati noviju historiju i ostaju nam trenutno jedino alternativni načini izučavanja naše teške i krvave prošlosti. Bitno je da se zadrži tradicija obilježavanja važnih datuma, naravno, ne može se obilježiti svaki dan, a često je svaki dan tokom agresije ličio na prelomni. Međutim, bitno je uvesti više reda i omasoviti ta ključna obilježavanja”, zaključuje Huseinović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: