Ponovo nazadovali
24

Globalna demokratija u krizi: BiH na 102. mjestu liste kao zemlja s hibridnim režimom

A. P.
Sarajevo (Foto: T. S./Klix.ba)
Sarajevo (Foto: T. S./Klix.ba)
Novo izdanje indeksa demokratičnosti u svijetu za 2019. pokazalo je da je ove godine situacija globalno najlošija još od 2006. kada je počelo analiziranje i mjerenje uglednog britanskog magazina The Economist.

Bosna i Hercegovina je iz godine u godinu uglavnom nazadovala, a sada se na listi od 167 zemalja nalazi na 102. poziciji te je ostala u grupi država sa "hibridnim režimom".

Termin "hibridni režim" pojavio se devedesetih godina prošlog vijeka kada su mnoge zemlje započele svoju tranziciju ka demokratiji. One države koje nisu uspješno obavile tranziciju te se nalaze negdje između demokratije i totalitarizma nazvane su zemljama s hibridnim režimom.

Demokratija je globalno u krizi jer samo 5-7 posto globalne populacije uživa "potpunu demokratiju".

Na vrhu liste su Norveška i Island, a slijede ih Švedska, Novi Zeland, FInska, Irska i Danska. dok vrlo visoko kotiraju i Kanada, Australija, Švicarska, Nizozemska i Luksemburg. Među pravim demokratijama su i Njemačka, Velika Britanija, Urugvaj, Austrija, Španija, Mauricijus, Kostarika, Francuska, Čile i Portugal.

U kategoriji "hibridni režim" uz BiH su i Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i Turska, ali i, između ostalih, Sijera Leone, Uganda, Tanzanija, Madagaskar, Pakistan i Burkina Faso.

Najlošiju poziciju na listi drži Sjeverna Koreja, a u listi zemalja sa autoritarnim režimom su još i Laos, Kina, Afganistan, Vijetnam, Kambodža i Mijanmar.

U Istočnoj Evropi u 2019. godini prosječni indeks demokratičnosti ostao je uglavnom nepromijenjen u odnosu na 2018., a on je znatno ispod ocjene koju je regija imala 2006., kada je počela objava ove liste.

U Armeniji i Ukrajini zabilježena su poboljšanja, ali su pad bodova doživjele zemlje poput Bjelorusije i Kirgistana. Ovakva mješovita slika sugeriše na manjak demokratičnosti usljed slabe političke kulture, poteškoća u očuvanju vladavine zakona, endemskoj korupciji, odbacivanju "liberalnih" demokratskih vrijednosti u nekim zemljama, kao i sklonost prema "snažnim pojedincima" koji zaobilaze sve političke institucije, što stvara slab temelj za demokratiju, navedeno je u izvještaju.

Dodaje se i da u Istočnoj Evropi nema nijedne zemlje svrstane u kategoriju "potpuna demokratija".