{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Glavni tužitelji u BiH: Potrebna državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina

F
21.11.2007. u 13:40
0
0
Glavni tužitelji u BiH: Potrebna državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina
0
Glavni tužitelji u BiH: Potrebna državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina
Jedan od osnovih problema s kojima se glavni tužitelji u Bosni i Hercegovini suočavaju jeste veliki broj prijavljenih osoba kao potencijalnih počinitelja djela ratnih zločina i nedovoljni kapaciteti u broju pravosudnih izvršitelja koji rade na predmetima ratnih zločina u tužiteljstvima, sudovima i policiji.
Posljedica ovakve nesrazmjere dovodi do postepenog gubljenja povjerenja građana BiH u institucije pravosuđa kao nositelje aktivnosti u radu po predmetima ratnih zločina.

Tim riječima je glavni tužitelj BiH Marinko Jurčević na Trećoj konferenciji glavnih tužitelja BiH, čiji je dvodnevni rad u Sarajevu počeo danas, ukazao na probleme i prepreke koji otežavaju i često onemogućavaju efikasno gonjenje počinitelja kaznenih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.

Jurčević je podsjetio na to da su Tužiteljstvo BiH i Sud BiH konstituirani 1.marta 2003., a Poseban odjel za ratne zločine Tužiteljstva BiH 9. marta 2005. Problematika je, kazao je, kompleksna, uzimajući u obzir reformu kaznenog zakonodavstva u BiH izvršenu u 2002. i 2003. godini, koja je usporila rad na predmetima ratnih zločina.

Prema njegovim riječima, stanje na entitetskim razinama je jako teško, jer mnoge policijske strukture nemaju niti odjele niti odsjeke za rad na predmetima ratnih zločina. Također, tužiteljstva nemaju odjele za ratne zločine, kao ni sudovi. Dodatni problem je i nedostatak osoblja u svojstvu stručnih suradnika, istražitelja i adekvatne opreme.

Jurčević je ponovno insistirao na tome da institucije vlasti što prije donesu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja bi omogućila efikasno vođenje postupaka za kaznena djela. Podsjetio je da je Ministarstvo pravde BiH formiralo radnu grupu za izradu državne strategije kojom će se, kako se on nada, sačiniti i katalog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih na prostoru BiH te predložiti realistični rokovi i ciljevi za efikasno vođenje procesa za kaznena djela ratnih zločina.

Tužiteljica Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH Vesna Tančica je govoreći o problemima i preprekama za preduzimanje efikasnijeg gonjenja počinitelja krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, ukazala na to da se Tužiteljstvo BiH suočava s problemima kada je u pitanju pribavljanje dokaza.

Dostupnost dokaza je jedan od najvećih problema zbog protoka vremena „usljed kojeg svjedocima neminovno sjećanja blijede, a neki od ključnih svjedoka su u međuvremenu preminuli“. Kao probleme je navela i pribavljanje materijalnih dokaza, nerado pristajanje svjedoka na svjedočenje, stalno preseljavanje svjedoka od sukoba do danas, promjena iskaza svjedoka na glavnom pretresu u odnosu na iskaze date pred tužiteljem tokom istrage, kao i problem političke prirode, koji je „gotovo nepremostiva poteškoća u procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine“.

Riječ je, kazala je, o dostupnosti osumnjičenih, odnosno optuženih koji bi se evenatualno mogli skrivati u susjednim zemljama.

„Pošto relevantne ustavne odredbe tih zemalja onemogućavaju izručenje vlastitih državljana, moguće je da osobe koje bi bile optužene pred Sudom BiH ostanu nedostupne jednostavnim prelaskom državne granice“, naglasila je Tančica.

Ona je kazala i to da zbog politizacije i relativizacije ratnih zločina u BiH i susjednim zemljama, vlada atmosfera u kojoj su počinitelji ratnih zločina još viđeni kao heroji u etničkoj grupi kojoj pripadaju.

„Nema sistematiziranog napora društva da se ljudi u svim sredinama suoče s prošlošću i postignu konsenzus o potrebi da se počinitelji ratnih zločina kazne, bez obzira na to ko su i na kojoj su poziciji bili“, upozorila je Tančica.

Na ovoj konferenciji je ukazano i na potrebe da se predmeti za ratne zločine vode s jednog mjesta; da Tužiteljstvo BiH u slučajevima kod ocjene predmeta preuzme ne dio, nego kompletan predmet i da se pripadnici SIPA-e više angažiraju na privođenju osumnjičenih za ratne zločine.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: