Izbori u Bosni i Hercegovini se održavaju svake četiri godine još od prvih slobodnih izbora u novembru 1990. godine kada je, podsjetimo, pobijedila tzv. antikomunistička koalicija. Četiri puta četiri i evo nas 16 godina kasnije, u 2006. kada će demokratski proces, u kojem građani glasaju za preferirane političke kandidate i partije koje će ih predstavljati u vladi, ponovo ispuniti stranice novina te minute i sate TV i radio programa.
Već od maja, kada su i zvanično raspisani izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za 1. oktobar 2006. godine, mediji su počeli opširnije izvještavati o aktivnostima kako onih koji će biti izabirani tako i onih koji imaju ulogu birača, a i da ne zaboravimo Izbornu komisiju koja će nadgledati izbore i aktivnosti s njima u vezi. Tako smo svjedoci izvještavanju o listama kandidata i prijavljenim strankama i nezavisnim kandidatima, pravilnostima i nepravilnostima u tom procesu, špekulacijama o izbornim rezultatima, potrebnim novcima za održavanje ovogodišnjih izbora, javnim tribinama, koliko će koja partija utrošiti novaca na kampanju i naravno sve učestalijim pozivima za registraciju birača.
Jedan od osnovnih razloga ove medijske salve političko-izborno-biračkih informacija upravo i jeste direktni poziv građanima da izađu na izbore. Koliko je to sve uspješno odnosno koliki je procent građana koji planiraju izaći na izbore ove godine saznala je GfK BH – agencija za istraživanje javnog mijenja. U svom istraživanju provedenom u maju 2006. na uzroku od 967 građana, starijih od 18 godina, GfK BH je postavila jednostavno pitanje da li građani imaju namjeru izaći, odnosno glasati na izborima u oktobru ove godine. Rezultat od 68% građana koji su potvrdno odgovorili je ohrabrujući u usporedbi sa odzivom birača na predsjedničke izbore prije četiri godine (55%).
Ipak moramo imati na umu da je istraživanje GfK BH provedeno u momentu kada su mediji bili preplavljeni informacijama oko ustava i glasanja poslaničkih kandidata za ili protiv ustavnih promjena, što je vjerojatno i bio motiv velikom broju građana da se aktivnije pozabave idejom o izborima i daju svoj glas za programe koje podržavaju. Da li će mediji, izborni kandidati i njihove predizborne kampanje ali i sve druge kampanje koje pozivaju na glasanje uspjeti da održe visokom ovu želju za vršenjem građanske dužnosti ostaje da se vidi. Dosadašnja praksa je pokazala da uvijek postoji određeni procent građana koji se eventualno predomisle.
Usporedbe radi recimo još da je na izbore u Slovačkoj ove godine izašlo nekih 55%, u Makedoniji 56%, u Češkoj 64%, San Marinu 72%, a na Kipru čak 89% glasačkog tijela.
Mladi su u nešto manjoj mjeri zainteresirani za izbore no ipak njih 60% starosti do 24 godine te 57% između 25 i 34 godine planira glasati na ovogodišnjim izborima. Promatrano u odnosu na prošle izbore ovaj podatak je iznad prosjeka. Očigledno je da su dosadašnje kampanje organizacija koje se bave mladima i njihovom aktivnijem učešću u društvenih zbivanjima u BiH ove godine uradile i još uvijek rade dobar posao.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
