{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Gašenje Suda i Tužilaštva BiH nije u interesu građana"

S
13.12.2010. u 20:00
0
13
"Gašenje Suda i Tužilaštva BiH nije u interesu građana"
0
"Gašenje Suda i Tužilaštva BiH nije u interesu građana"
Inzko: Moj mandat nije promijenjen
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu i specijalni predstavnik Evropske unije Valentin Inzko za Sarajevo-x.com govori o posljednjoj sjednici Vijeća za implementaciju mira, novoj vlasti, transformaciji OHR-a, trećem entitetu, bonskim ovlastima, Sudu i Tužilaštvu BiH...
Gospodine Inzko, Vijeće za implementaciju mira nije razmatralo zatvaranje OHR-a, pretpostavljam zato što nije postignut napredak kada je u pitanju ispunjavanje "5+2“ paketa uvjeta. Je li moguće ostvariti te uvjete u narednom polugodišnjem periodu ili je pitanje gašenja OHR-a, kako to nagovještava i Izvještaj Evropske komisije za 2010., stavljen u drugi plan?

Pet ciljeva i dva uvjeta koje je definirao PIC moraju se ispuniti radi same ove zemlje. Stavljati akcenat samo na zatvaranje OHR-a je pogrešno. Kada će doći do realizacije programa “5+2” zavisi od bosanskohercegovačkih vlasti i bit će potreban njihov aktivan i konstruktivan angažman. To nije zadatak koji je PIC postavio OHR-u niti međunarodnoj zajednici. OHR je već pružio pomoć u realizaciji tog procesa, na primjer, kada je sačinio popis državne imovine i nastavit će tako i u budućnosti. Ali, na kraju krajeva, odgovornost novoizabranih političara jeste da se pozabave svim reformama otvoreno, brzo i odlučno. Previše vremena je izgubljeno u posljednje četiri godine. I niko ne može poželjeti da se to nastavi.

Potrebni su dalekovidnost i kompromis

Siguran sam da pomno pratite sve međustranačke pregovore u BiH. Znam također da nije Vaš mandat da o tome govorite, ali moram Vas pitati: mislite li da je moguće da naredna vlast bude drugačija od prethodne, u smislu dogovora u vezi sa programskim najmanjim zajedničkim nazivnikom?

Ni u čijem interesu nije da se posljednje četiri godine političkog zastoja ponove. Potrebno je što prije formirati koalicije, a one će morati da se dogovore oko programa koji će biti dovoljno sveobuhvatan da vrati zemlju na put prema evroatlantskoj integraciji. Potrebna nam je dalekovidnost i kompromis. U svakom slučaju, međunarodna zajednica će sarađivati sa vladama koje se budu formirale.

Upravni odbor PIC-a je pozvao domaće lidere i stranke da prioritetno uspostave transparentan i efikasan mehanizam za utvrđivanje konkretnih prijedloga za ustavnu reformu, i to prije svega u smislu ispunjavanja odluke strazburškog suda u slučaju Sejdić/Finci. Mislite li da je moguće da eventualni kompromisni dogovor obuhvati nešto širi konsenzus o ustavnoj reformi, recimo dogovor o evropskoj klauzuli?

Rješavanje diskriminatornih odredbi koje je kao takve utvrdio Evropski sud za ljudska prava od prioritetnog je značaja. Za daljnji napredak na evropskom putu potrebno je unaprijediti proces odlučivanja. Međutim, ustavna reforma treba da bude generirana iz BiH, u skladu sa zahtjevima građana. Međunarodna zajednica može i želi olakšati ovaj proces, a ne nametati ga.

Čestitka građanima BiH

Građani BiH faktički za nekoliko dana moći će slobodno putovati Evropskom unijom. Kako vi gledate na cijeli taj proces liberalizacije viznog režima?

Čestitam građanima Bosne i Hercegovine na ovoj novostečenoj slobodi i velikom koraku na njihovom putu ka evropskim integracijama. Građani Bosne i Hercegovine će konačno moći slobodno putovati u većinu evropskih zemalja, a Evropa je njihov dom. Ova odluka je također pokazala da Bosna i Hercegovina može ispuniti uvjete kada političari postignu dogovor i kada postoji volja da se to uradi. To također pokazuje da je Evropska unija spremna da nagradi takve odluke. Zaista se nadam da će ovo iskustvo pokrenuti jedan značajan i pozitivan trend i potaknuti bosanskohercegovačke lidere da postignu napredak u pogledu provođenja reformi potrebnih za vraćanje BiH na put evroatlantskih integracija.

Rekli ste da je Mapa puta za liberalizaciju viznog režima pokazala kako su reforme moguće ako se političari fokusiraju da rade posao. Očekuju li nas nove mape puta za neke oblasti što bi, pretpostavljam, olakšalo dugotrajni proces reformi na evropskom putu?

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je apelirao na vlasti da uspostave transparentan i efikasan mehanizam za što skorije utvrđivanje konkretnih prijedloga za provođenje ustavne reforme. Pobjednici na izborima moraju iskoristiti šansu koja im se pruža za novi početak i odmah započeti sa rješavanjem najhitnijih pitanja. Kada se radi o evroatlantskim integracijama, to podrazumijeva Zakon o popisu i rješavanje problema koje je Evropska komisija istakla u svom izvještaju o postignutom napretku. To je ono što građani istinski imaju pravo da očekuju od svojih predstavnika.

Sistematsko kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Kako gledate na činjenicu da zakon o državnoj pomoći, bez obzira što su najviši evropski diplomate poput Štefana Fulea i Ollija Rehna jasno iskazali potrebu da taj zakon bude usvojen na nivou BiH, nije usvojen u prethodnom periodu i mislite li da je sada moguće da bude usvojen?

Članstvo u Evropskoj uniji je najjača garancija sigurnosti i prosperiteta za sve građane ove zemlje. S tim se slažu svi bosanskohercegovački političari. Bosna i Hercegovina ima svoje mjesto u Evropskoj uniji i njeni lideri bi trebali učiniti sve što je potrebno kako bi omogućili što skorije vraćanje na put integracija. Oni moraju dokazati da izjave u pogledu evropske perspektive, koje su davali tokom predizborne kampanje, nisu samo deklarativne.

Izvještaj Evropske komisije o postignutom napretku jasno upozorava da BiH ide u pravcu sistematskog kršenja odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Usvajanje zakona o državnoj pomoći je zakonska obaveza koju je BiH preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. BiH treba ispuniti te preuzete obaveze.

Vi ste izjavili kako će BiH u narednih četiri do pet godina postati kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Na osnovu čega temeljite tu izjavu, s obzirom da postoje oni koji tvrde kako BiH može – ako usvoji neophodne reforme – vrlo brzo, već naredne godine predati aplikaciju za članstvo, ali i oni koji će reći kako BiH do 2025., primjerice, neće postati članica EU?

Kada će Bosna i Hercegovina biti u situaciji da podnese kredibilan zahtjev za članstvo zavisi isključivo od njenih lidera. Naravno, ja bih želio da to bude u sljedećih dvije do pet godina.

Vi ste već treći “posljednji visoki predstavnik”. Bonske ovlasti ne koristite gotovo nikako. Postoji cijela škola mišljenja koja smatra da je sama činjenica da se OHR gasi bez dodatnih poboljšanja funkcionalnosti države velika promjena Dejtonskog sporazuma. Ne trebam Vam pojašnjavati da i sam pripadam toj školi mišljenja. Mislite li da je vrijeme korištenja bonskih ovlasti zauvijek prošlo ili se, barem teoretski, može očekivati da u slučaju grubog kršenja Dejtonskog sporazuma odlučite iskoristiti ih?

Sve dok se ne ispune uvjeti i ciljevi za zatvaranje OHR-a, moj mandat ostaje nepromijenjen, što uključuje i upotrebu mojih izvršnih ovlasti u skladu sa tim mandatom. Koristit ću ih ako to bude potrebno, ali to ne znači da imam želju da ih koristim. BiH je na putu ka EU. To znači da politički lideri u ovoj zemlji treba da preuzmu odgovornost za budućnost. Kada se PIC sastao sa Predsjedništvom imali smo jasan osjećaj da bismo uskoro mogli gledati ka budućnosti sa više optimizma i to mi daje nadu.

Dayton je donio mir, i to ne treba omalovažavati

Znam da i na ovo pitanje možete odgovoriti diplomatski kako nije dio vašeg mandata, kako u funkciji visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, tako i specijalnog predstavnika Evropske unije, i da je na domaćim liderima da nađu zajednički put i kompromis koji će te i Vi podržati, ali, nakon godina provedenih ovdje mislite li da je teritorijalna reorganizacija i novo crtanje unutarnjih granica put kojim treba ići?

Izmjene Ustava BiH i njene državnosti moguće je provesti samo u okviru Daytonskog mirovnog sporazuma. Pokušaji da se izgradi centralizirana država, treći entitet ili da se odvoji dio teritorije BiH doveli su do rata u kome je stradalo 100.000 ljudi, a dva miliona ljudi je ostalo bez doma.

S druge strane, Dayton je osigurao mir koji traje već 15 godina – a to ne treba omalovažavati. Suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine su neupitni. Ali, u skladu sa Daytonom, poboljšanja su uvijek dobrodošla i moguća.

Možete li komentirati izjave koje su Dragan Čović i Milorad Dodik u Banjoj Luci izrekli vezano za Sud i Tužilaštvo BiH, odnosno potrebu njihovog gašenja?

Prije samo dva mjeseca birači su izašli na glasanje zato što su željeli više zakona i više reda, a ne manje. Oni žele energičniju borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, žele sudove koji se neće plašiti da krivično gone čak i najviše zvaničnike, žele da ratni zločinci dođu pred lice pravde za strašne zločine koje su počinili, a da političari ojačaju vladavinu zakona umjesto da je slabe.

Nedavno je šira međunarodna zajednica naglasila da se državne nadležnosti ne smiju podrivati i da se institucijama koje su odgovorne za vladavinu zakona mora dozvoliti da adekvatno funkcioniraju. To je moj odgovor. Ali, ja ništa od toga nisam vidio u izvještavanju medija sa sastanka koji je održan u Banjoj Luci.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: