{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Foreign Policy: SAD i EU trebaju pomoći BiH da promijeni ustav

F
10.5.2012. u 14:35
3
52
Foreign Policy: SAD i EU trebaju pomoći BiH da promijeni ustav
3
Foreign Policy: SAD i EU trebaju pomoći BiH da promijeni ustav
Sarajevo (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Prije nekoliko dana, bivši zapovjednik NATO-a Wesle Clark i bivša američka ambasadorica u Bosni i Hercegovini Swanee Hunt napisali su uvodnik za New York Times koji je vrijedan podsjetnik da je poslijeratna BiH još nefunkcionalna i politički nestabilna zemlja, piše David Bosco u magazinu Foreign Policy.
Zbog činjenice da se nefunkcionalnost BiH nije pretvorila u novo nasilje, i da je "međunarodna zajednica, ipak, okrenula leđa svom ručnom radu", Clark i Hunt ponudili su trofaznu strategiju za izlazak iz ćorsokaka:

Prvo, američka i evropske vlade moraju pomoći BiH da promijeni ustav u čijem smo stvaranju pomogli. Drugo, nakon promjene ustava, Evropska unija trebala bi nagraditi BiH odobravajući joj, kao i Srbiji, kandidatski status - što je ključni korak ka punopravnom članstvu - u martu iduće godine. Evropa bi također mogla pružiti veću finansijsku i tehničku pomoć za provedbu reformi potrebnih za ponovnu uspostavu pluralističkog društva i osiguranja kandidatskog statusa za BiH (koji EU tretira kao "mogućeg kandidata" za članstvo"), piše Bosco.

Treće, NATO treba ponuditi toj zemlji jasan put za pridruživanje Alijansi: imat će priliku da to učini u ovom mjesecu na samitu NATO-a u Chicagu. Brojni Bosanci svih nacionalnosti smatraju članstvo u NATO-u garancijom sigurnosti, napretka i stabilnosti. Osim toga, vojska je jedna od bosanskih institucija u kojoj se najmanje mari za etničke razlike: nedavno, kada au srpskim veteranima ukinute povlastice, bošnjački veterani prikupili su novac kako bi ga dali ljudima koji su se nekada borili protiv njih, piše Bosco.

Osim promjene bosanskog ustava, odgovor Clarka i Hunta za BiH je da pokaže kako ta nestabilna zemlja može biti u naručju uspješnih multilateralnih institucija. Oni računaju, možda i ispravno, da će prihvatanje tih institucija pokrenuti još zakočenu bosansku politiku. Gledajući šire, oni smatraju da je centralno pitanje da li će BiH, kao koherentna politička zajednica, biti manje pod pritiskom - i stoga sklonija kompromisu - kako bi nekada nemirna zemlja bila dio širih, liberalnijih organizacija. To je poziv za članstvo u procesu izgradnje nacije, piše Bosco.

To je izazovna strategija, posebno za Amerikance. Moje iskustvo, međutim, govori da je evropska perspektiva potpuno drugačija, i da je istinski mamac članstvo u EU. Evropljani su ti koji bi morali živjeti s ekonomskim, društvenim i političkim posljedicama primanja BiH u svoje redove. Može se oprostiti članicama EU to što nisu presretne da primaju još jednu nemirnu zemlju u svoje redove, piše David Bosco u magazinu Foreign Policy.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: