BiH
11

Florence Hartmann: Protiv Merona mora biti otvorena istraga

Anadolija
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) nema drugog izbora nakon ovog pisma nego da naredi takvu istragu, kazala je Hartmann.

Nakon što je danski sudija u Haškom tribunalu (ICTY) Frederik Harhoff u pismu svojim prijateljima, a čiji su sadržaj objavili danski mediji, iznio ocjenu da Hašku sud ne dijeli pravdu, već provodi političke odluke, iznova se nametnulo pitanje utjecaja svjetske politike i velikih sila na međunarodnu pravdu, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

U pismu se Harhoff, kako su prenijeli svjetski mediji, posebno osvrnuo na nedavne oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, bivšem zapovjedniku Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću, te šefu Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovici Stanišiću i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću.

"To je protivno svakoj vrsti pravde. Američki predsjednik Haškog suda Theodor Meron vršio je pritisak na svoje kolege u slučajevima Gotovine i Perišića. Bilo mu je jako stalo da dođe do oslobađajuće presude", napisao je, uz ostalo, Harhoff, te, navodno, iznio i zbrinutost da bi i Ratko Mladić i Radovan Karadžić, kojima se sudi za genocid u Bosni i Hercegovini mogli biti, također, oslobođeni.

Florence Hartmann, nekadašnja glasnogovornica bivše glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, poznata novinarka i publicistkinja, autorica knjige "Mir i kazna'' koja govori o ''tajnim ratovima međunarodne politike i pravosuđa'' kazala je u razgovoru za agenciju Anadolija da pismo danskog sudije potvrđuje da zabrinutosti oko promjene kursa u Tribunalu ne dijele samo analitičari međunarodne pravde već da ta zabrinutost postoji unutar samog Tribunala.

"Zabrinutost je rasla do te mjere da je jedan sudija odlučio da obavijesti svoje prijatelje van institucije, a time i javnost. Ono što mi se čini najvažnije jeste da sudija Frederik Harhoff konkretno ukazuje na kršenje Statuta Tribunala od strane njegovog predsjednika Teodora Merona. Po Statutu, sudije moraju biti neovisne prilikom donošenja svojih odluka. Frederik Harhoff tvrdi da Teodor Meron vršio pritisak na druge sudije da osigura većinu glasova u petočlanom Žalbenom vijeću kojim je predsjedavao u predmetu protiv Gotovine i Markača, kao i u slučaju Momčila Perišića", kazala je Hartmann za agenciju Anadolija.

Znači, dodala je ona, Meron je kršio Statutu jer ''nije poštovao nezavisnost drugih sudija''.

"Do sada jedino je danski sudija to javno iznio, ali javna je tajna u Tribunalu da se to desilo. Zatim Frederik Harhoff tvrdi da se Teodor Meron stavio u službu države i imenuje dvije, a to su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael. Dali su te države ili neke druge, to ne mijenja stvar da postoje ozbiljne sumnje da je Meron preoblikovao presude tako da bi zadovoljio političke interese. Time je prekršio svoje profesionalne obaveze odnosno Statut Tribunala", kazala je Hartmann za agenciju Anadolija, te podvukao:

"Ovo su dovoljno ozbiljne i, nažalost, kredibilne optužbe da nadležni organi otvore istragu i da Teodor Meron bude smijenjen u slučaju da se utvrdi da je kršio Statut Tribunala. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) nema drugog izbora nakon ovog pisma nego da naredi takvu istragu! A ako se utvrdi da nezavisnost i nepristranost sudija nije poštovana, onda je moguća i revizija presuda."

Sudija Harhoff je, podsjetimo, naglasio da su duboko zabrinjavajuće oslobađajuće presude u slučaju hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, kao i generala Momčila Perišića, šefa nekadašnje Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovice Stanišića i njegovog pomoćnika Franka Simatovića.

"Recentne presude izazvale su kod mene duboku profesionalnu i moralnu dilemu, koju nisam do sada iskusio. Najgora od svega je sumnja da su neke moje kolege izložene političkom pritisku. To sasvim mijenja premisu moga posla, koji bi trebao služiti principima razuma i pravde", naveo je Harhoff u pismu kolegama, koje je objavio danski dnevnik BT.

Dodao je da je posebno problematično što iz tih presuda proizlazi da se "ubuduće osobe na najvišim vojnim i političkim položajima mogu osuditi za pojedinačne ratne zločine, samo ako su lično učestvovali u njihovom planiranju ili izvršenju".

Danski sudija je optužio predsjednika Tribunala Theodora Merona da je vršio pritisak na druge sudije, izraživši sumnju da je Meron to činio pod utjecajem "vojnog establišmenta" SAD i Izraela.