{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Elektronskim nadzorom spriječiti bijeg optuženika

F
29.9.2011. u 15:55
0
0
Elektronskim nadzorom spriječiti bijeg optuženika
0
Elektronskim nadzorom spriječiti bijeg optuženika
Sprječavanje bijega optuženih koji se brane sa slobode pokazalo se neefikasnim uz sadašnje mjere zabrane, a u pravosudnim institucijama smatraju da bi rješenje bilo uvođenje elektronskog nadzora.
Ovaj način osiguranja omogućio bi stalnu kontrolu nad kretanjem optuženog, ali trenutno nema naznaka da li će i kada ovaj sistem biti uspostavljen.

Prema nekim analizama, uspostavljanje elektronskog nadzora jeftinije je od finansiranja boravka pritvorenika, odnosno osuđenika u zatvoru.

Do sada su četiri optužena za ratne zločine pobjegla neposredno prije izricanja prvostepene presude u Sudu BiH, ali, uprkos tome, nadležne institucije nisu poboljšale mehanizme za osiguranje prisustva optuženih, javio je BIRN-Justice Report.

Njima su umjesto pritvora bile izrečene mjere zabrane koje uključuju oduzimanje putnih isprava i obavezno javljanje u policijsku stanicu.

Od oko 70 optuženih kojima se sudi u Sudu BiH, 40 ih se nalazi u pritvoru, dok se ostali brane sa slobode uz mjere zabrane.

Zakon predviđa da se prisustvo optuženog u postupku osigurava pozivom, privođenjem, mjerama zabrane, kaucijom ili pritvorom, s tim da se napominje da je uvijek potrebno odabrati blažu mjeru kojom će biti ispunjen cilj.

Većini osumnjičenih i optuženih za ratne zločine u Sudu BiH izrečena je mjera pritvora, a određeni broj ih se brani sa slobode uz mjere zabrane, koje uglavnom podrazumijevaju ograničavanje kretanja i kontakata te javljanje u policijsku stanicu.

“Trenutno zakonsko rješenje u pogledu određivanja mjera zabrane je nepotpuno i ne uklanja mogućnost bijega osumnjičenog, odnosno optužene osobe, naročito one koja ima dvojno državljanstvo i koja može pobjeći u susjedne države bez straha da bude izručena”, kaže Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH.

Ističe da je mjera javljanja u nadležnu policijsku upravu neefikasna ako se ima u vidu da se iz svakog mjesta u BiH do granica sa susjednim državama može stići za dva do tri sata vožnje.

“Sud BiH konstantno ukazuje na probleme koji su u vezi s pitanjem bijega osumnjičenih i optuženih osoba i preduzima sve mjere u okviru svoje nadležnosti i tehničkih mogućnosti da ukloni mogućnost bijega”, navodi Kreso i dodaje da je Sud dužan da se pridržava zakonskih odredbi i da uvijek, kada je to moguće, odredi mjeru osiguranja blažu nego što je pritvor.

Smatra da su određena poboljšanja moguća i to primjenom kućnog pritvora uz elektronski nadzor pomoću kojeg je u svakom trenutku moguće locirati optuženog.

Takva rješenja se, kako napominje predsjednica Suda BiH, primjenjuju u zemljama regiona (Hrvatska i Srbija), kao i u drugim evropskim zemljama (Francuska, Danska, Njemačka, Švedska).

“Svakako da bi implementacija takvog sistema zahtijevala značajna finansijska sredstva, ali time bi se mogućnost bijega eliminirala, s obzirom na to da bi lokacija osumnjičenih, odnosno optuženih osoba uvijek bila poznata organima vlasti, koji bi u kratkom roku mogli da reaguju u slučaju kršenja postavljenih pravila”, kaže Kreso.

U Tužilaštvu BiH navode da od predmeta do predmeta zavisi kada će tužilac zatražiti pritvor za osumnjičenog, a da prijedlog podnose kada postoji opasnost od bijega ili uticaja na svjedoke, odnosno da bi moglo doći do narušavanja reda i mira zbog boravka osumnjičenog na slobodi.

“Potrebno je da se pritvor određuje ako postoji opasnost od bijega. Kad je riječ o mjerama zabrane, situaciju bi poboljšala efikasnija rješenja kao što je elektronska kontrola kretanja. U slučaju da osoba pod mjerama zabrane krši odredbe boravka na slobodi, bila bi lako locirana, pronađena i sprovedena u pritvor”, kaže Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

Uvođenje elektronske kontrole ranije su najavljivali iz Ministarstva pravde FBiH, ali ovaj sistem do sada nije uspostavljen.

Kad je riječ o Ministarstvu pravde BiH, sličnih prijedloga do sada nije bilo.

“Otvoreni smo za svaku inicijativu. Svaka predložena mjera bit će detaljno razmotrena i, ukoliko se pokaže adekvatnom, uvrštena u zakon”, kaže Marina Bakić, portparolka Ministarstva pravde BiH.

Po njenim riječima, do sada su usvojeni svi propisi koji se odnose na osiguranje prisustva optuženih i svi predviđaju maksimalne mjere osiguranja usklađene s evropskim standardima.

Bakić naglašava da su u pripremi međudržavni sporazumi o izručenju bjegunaca s dvojnim državljanstvom, ali da njima nisu predviđeni i osumnjičeni za ratne zločine.

Posljednji bijeg dogodio se u augustu ove godine, kada se optuženi Velibor Bogdanović nije pojavio na izricanju presude u Sudu BiH.

On je osuđen na šest godina zatvora za silovanje i nezakonito odvođenje počinjeno u Mostaru.

Prije njega, u decembru 2010. pobjegao je Dušan Janković, koji je osuđen na 27 godina zatvora zbog zločina na Korićanskim stijenama.

Mjere zabrane je 2009. zloupotrijebio Momir Savić, koji je osuđen na 17 godina za zločin u Višegradu, a godinu ranije Mirko Todorović, koji je osuđen na 13 godina zatvora za zločin na području Bratunca.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: