BiH
0

Eko - turizam: Razvoj sela i poduzetništva

Sarajevo-x.com
Juče je u Ovalnoj dvorani Gradskog Vijeća Sarajeva održana XVI Cankarjeva tribina, neizostavni dio tradicionalne manifestacije "Cankarjevi dani", koju po XVI put organizira Slovensko kulturno društvo "Cankar" iz Sarajeva.

Razgovor na temu "Eko-turizam - razvoj sela i poduzetništva" vodile su gošće iz Slovenije Lili Mahne, direktorica NCE - Notranjskog ekološkog centra i Metka Starič, direktorica Zavoda PARNAS iz Velikih Lašč.

U Tribinu su se uključili i Zdenka Kovač, nekadašnja Ministrica za ekonomski razvoj i voditeljica GEA coledga za podsticanje podjetništva u Sloveniji i konsultant Vlade Velike Britanije, te samostalni konsultant Bojan Dejak koji je govorio o svojim iskustvima iz vremena kada je vodio slovenski Fond za regionalni i ruralni razvoj. Tribini su prisustvovali i profesorica Aida Bugarin, kao i njeni učenici iz Srednje mješovite ugostiteljsko turističke škole. Prisutne je u ime Federalnog ministarstva okoliša i turizma pozdravio i pomoćnik Ministra Nedeljko Babić.

Prisutni su upoznati sa kronologijom razvoja eko-turizma u Sloveniji. Veoma bitan činilac bila je politika balansiranog regionalnog razvoja koju je podržala Slovenska vlada, a koja je značila podjednako poticanje razvoja svih područja, kako bi se održala ravnomjerna naseljenost i osigurala ekonomska stabilnost. Iako se početkom 90-tih godina i Slovenija suočavala sa ekonomskom krizom i velikim brojem radnika koji su izgubili posao u ugašenim tvornicama, primjenom ovakve razvojne politike, nakon petnaest godina ulaganja u turistički razvoj sela, pokazali su se značajni rezultati dugogodišnjeg truda. Primjeri uspješnih projekata su pokazali da je ulaganje u lokalni kuriozitet uvijek konkurentno u turizmu, jer takva ponuda nije ponovljiva.

Pristup koji je preuzet iz nekih iskustava u Irskoj, pokazao je rezultate i u Sloveniji, a taj je, da je važno podržati "žensko" poduzetništvo na selu, kako bi porodice ostajale tamo.

Prisutni su konstatirali da neka od slovenskih iskustava nisu primijenjiva na našu situuaciju, obzirom da se ratom porušena seoska domaćinstva - i kada se obnavljaju - ne obnavljaju na tradicinalan nego na moderan način, te da se gube karakterstike bosanskog sela. Prisutni posjetioci su iznosili svoja vlastita negativna iskustva u pokušajima da se ostvare neki prjekti očuvanja prirode i kulturne baštine. Ipak, i pred Bosnom i Hercegovinom stoje perspektive EU modaliteta razvoja, pa se možemo nadati da će doći do povoljnije klime u društvu za uspostavu infrastrukture koja bi takve projekte podržavala.