Duhovi prošlosti i stvaranje budućnosti: Pet ključnih događaja za BiH u 2016. godini
Dok je 2015. godina ostala upamćena po političkim previranjima na državnom i entitetskom nivou, slabom ekonomskom napretku i intenzivnom odlasku mladih ljudi iz zemlje, građani mnogo više očekuju u 2016. godini.
Izdvojili smo pet ključnih događaja za našu zemlju u narednoj godini, od kojih neki predstavljaju suočavanje s duhovima prošlosti, a neki trasiraju budućnost.
Aplikacija BiH za članstvo u EU
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić nedavno je izjavio kako će vlasti Bosne i Hercegovine u narednih nekoliko mjeseci, a najdalje do februara 2016. godine, podnijeti aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji. Naglasio je da je članstvo u Uniji strateški cilj BiH.
Predsjedništvo BiH nedavno je dalo saglasnost za podnošenje zahtjeva, a tom prilikom je istaknut optimizam da prihvatanjem svih zahtjeva EU, bh. privreda neće pretrpjeti štete.
Hoće li NATO dati zeleno svjetlo za BiH tokom ljeta 2016. godine?
BiH bi, prema određenim najavama iz domaćih i međunarodnih političkih krugova, na NATO samitu u julu 2016. godine trebala dobiti zeleno svjetlo za aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP).
Ipak, od bh. vlasti se još uvijek očekuje da ispune određene uslove za punopravno članstvo u NATO-u.
Provođenje Reformske agende
Za 2016. godinu bh. vlasti su najavile 50 mjera koje će biti provedene u oblastima javnih finansija, oporezivanja i fiskalne održivosti, poslovne klime i konkurentnosti, vladavine prava i dobrog upravljanja te reformе javne uprave.
Pojedini ekonomski analitičari u razgovoru za Klix.ba u proteklom su periodu upozorili da BiH veoma slabo napreduje u ekonomskom pogledu te da su potrebne korjenite reforme u smanjenju administracije, umanjenju nameta poslodavcima, privlačenju investitora itd.
Ostaje da se vidi hoće li mjere iz Reformske agende biti sprovedene i kakve efekte će imati na bh. ekonomiju.
Presuda Radovanu Karadžiću
Iz Haškog tribunala nedavno je najavljeno da će presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću u Haškom tribunalu biti izrečena u martu 2016. godine, a generalu Ratku Mladiću u novembru 2017. Tako će više od 20 godina nakon završetka rata biti stavljena tačka na višegodišnje sudske postupke, a žrtve i porodice nestalih u BiH se nadaju da će pravda biti zadovoljena.
I Karadžić i Mladić su u odvojenim procesima optuženi za genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. godine ali i u drugim bh. općinama (Bratunac, Brčko, Foča, Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most, Višegrad, Vlasenica i Zvornik), kao i za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH od 1992. do 1995. godine, kao i za učestvovanje u zajedničkom zločinačkom poduhvatu.
Odluka UNESCO-a o stećcima
Naredne godine UNESCO će odlučivati o tome da li će stećci biti uvršteni na Listu svjetske baštine. Radi se o izuzetno značajnoj kulturnoj baštini za BiH koja je nominaciju poslala zajedno sa ostale tri zemlje iz regije: Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Pretpostavka je da ove zemlje imaju blizu 70.000 stećaka na svom prostoru.
Kako je nedavno izjavio šef Ureda UNESCO-a za BiH Siniša Šešum, očekuje se pozitivan odgovor UNESCO-a, tim prije što se radi o zajedničkoj nominaciji četiri zemlje.
