{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dokumentarac o logorima na području tzv. Herceg-Bosne: Torture je prošlo više od 25.000 osoba

8.5.2015. u 16:18
339
245
Dokumentarac o logorima na području tzv. Herceg-Bosne: Torture je prošlo više od 25.000 osoba
339
 
Premijera dokumentarnog filma "Herceg-Bosna, zločin i kazna" bit će upriličena večeras u 20 sati u Narodnom pozorištu u Mostaru. Ovo dokumentarno ostvarenje predstavlja drugi po redu film Saveza logoraša u BiH, koje obuhvata tematiku logora i rata koji se odigrao na području BiH. Autor filma je Avdo Huseinović.
Dokumentarni film "Herceg-Bosna, zločin i kazna" bavi se logorima formiranim na tlu tzv. Hrvatske republike Herceg-Bosne, zločinima počinjenim u tim logorima, ali i zločinima izvan logora koje su počinile hrvatske vojne formacije nad građanima civilima Bosne i Hercegovine 1993. i 1994. godine.

Film obrađuje 20-ak logora iz ovog razdoblja, kao i zločine počinjene u Ahmićima, Stupnom Dolu i Vrbanji kod Bugojna te zločine počinjene nad logorašima u Prozoru i Mostaru koji su prisilno korišteni kao živi štit na prvim borbenim linijama.

Logore je prošlo blizu 25.000 osoba



Avdo Huseinović za Klix.ba kaže da film obuhvata najveći dio teritorije i općina koje su bile pod kontrolom Herceg-Bosne. On kaže kako je teško i nezahvalno govoriti o tačnom broju logora koji su postojali na ovom području, a prema procjeni Saveza logoraša BiH kroz ove logore prošlo je blizu 25.000 osoba.

Huseinović dodaje i kako film ne govori samo o logorima već obrađuje i samu genezu nastanka Herceg-Bosne.


“Posebno mi je drago što su u filmu učestvovali i eminentni sagovornici i savremenici kakvi su Ivo Komšić, Stjepan Kljujić, Stjepan Mesić, Marinko Pejić... Pored priče o logorima i logorskim torturama u filmu su načete i druge bitne teme kao što su činjenica da je HVO u julu 1993. pohapsio hiljade vlastitih boraca, prvenstveno Bošnjaka, te da su ti ljudi kasnije završili u logorima. Zaista su rijetki primjeri da jedna vojska bez ikakvog razloga pohapsi toliki broj svojih vojnika”, kaže Huseinović.

Što se tiče samih logora on naglašava da je bilo više logora koji su ostali upamćeni po posebno brutalnom odnosu prema logorašima.

“Gabela i Dretelj kod Čapljine, Koštana bolnica i Helidrom u Mostaru, Klinički centar i Vatrogasni dom u Prozoru, logor u Dubravici kod Viteza, u Kalinoviku kod Kiseljaka, logori u Kreševu i Žepču... Teško je reći koji je bio brutalniji, a u pojedinim slučajevima logoraši su se koristili kao živi štiti u borbama”, nastavlja Huseinović.

Film nije protiv jednog naroda



Poseban aspekt filma jeste i saradnja Vojske RS-a i HVO-a, posebno na području Kiseljaka, Vareša i Žepča.

“Jedinica 'Maturice' iz Kiseljaka je preko teritorije pod kontrolom VRS došla u Vareš i počinila zločin u Stupnom Dolu. Također, logoraši iz Žepča su preko Teslića, Banje Luke, Ključa, Drvara i Livna odvođeni u logore u Hercegovini iz kojih se mnogi nikad nisu vratili”, kaže Huseinović.

Huseinović najvažnijom presudom za zločine na području Herceg-Bosne smatra presudu Prliću i ostalima koji su u prvostepenom postupku osuđeni na 112 godina zatvora. Također, Haški tribunal je osudio Kordića na 25, Ivicu Rajića na 12, a Tihomora Blaškića na devet godina zatvora.



Što se tiče eventualnih reakcija koje film može izazvati, Huseinović kaže da on kao autor stoji iza svake riječi u filmu, ali ne osporava nikome prava da napravi film koji će argumentovano demantovati njegove navode.

“Ključna poruka jeste da je projekt Herceg-Bosne imao namjeru uništenja Republike BiH, a taj sukob Armije RBiH i HVO-a bio je ključan za ukupni ishod rata. Film ne šalje nikakve poruke protiv jednog naroda niti nekog pojedinca koji nema veze sa ovom grupacijom koja je činila zločine”, zaključuje Huseinović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: