Prema njegovim riječima, u to vrijeme postojale su tri barikade (kontrolna punkta), dvije stalne na ulazu i izlazu u naselje i jedna privremena u centralnom dijelu.
Svjedok je kazao kako poznaje optuženog Berjana, te ispričao kako mu je on (optuženi) pomogao prilikom prelaska barikade u pravcu naselja Bojnik, gdje je pošao na sahranu.
Naveo je i to kako je optuženi spasio život jednom Bošnjaku koji je nagazio na minu, prebacivši ga vlastitim automobilom na Stup radi neophodne medicinske pomoći.
Ovaj svjedok, koji je Doglode napustio 15. jula, naveo je također kako optuženog u tom periodu nije viđao u uniformi, te da mu je poznato kako je bio "šef" radnog voda.
Svjedok Jakić opisao je opće okolnosti koje su vladale na širem području MZ Stup I u periodu april - septembar, ustvrdivši kako je u to vrijeme bila dobra "prohodnost" preko kontrolnih punktova prema Kiseljaku.
Svjedoku je poznato kako je optuženi izdavao potvrde za izlazak iz Dogloda, ali se nije mogao precizno izjasniti o tome da li je bio naoružan, kazavši da može pretpostaviti da jeste.
Kazao je kako nije čuo da je optuženi Berjan bilo koga maltretirao, te kako mu je poznato to da su u inkriminirano vrijeme na području Ilidže živjela trojica ljudi s istim imenom - Borislav Berjan, od kojih je jedan po zanimanju policajac (optuženi), a druga dvojica su automehaničar i konobar.
Svjedok je naveo i to kako je čuo da je optuženi Berjan nakon sukoba u septembru 1992. bio na komandnoj dužnosti, te kako mu detalji u vezi s tim, s obzirom na prekid komunikacija, nisu poznati.
Optužnica Berjana tereti da je tokom rata u BiH od aprila 1992. do kraja 1993., provodeći politiku SDS-a i srpske općine Ilidža u stvaranju etnički čistih prostora, sudjelovao u naoružavanju srpskog stanovništva u naselju Doglodi od kojih je formirao oružanu vojnu formaciju - četu u sastavu 1. pješadijske ilidžanske brigade.
Također se tereti za nezakonito formiranje radnog voda od preostalog stanovništva hrvatske nacionalnosti.
Među ostalim, Berjan je navodno komandovao jedinicom u oružanom upadu na nebranjena područja naselja Dogloda i Bara i na nesrpsko stanovništvo ovih naselja, a koja su odranije bila u okruženju srpskih oružanih formacija.
