{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dogs Trust: Prijedlog izmjena i dopuna zakona samo dodaje novi trošak

12.12.2013. u 15:53
0
90
Dogs Trust: Prijedlog izmjena i dopuna zakona samo dodaje novi trošak
0
Dogs Trust: Prijedlog izmjena i dopuna zakona samo dodaje novi trošak
Britanska fondacija Dogs Trust saopćila je kako je u BiH došla da pomogne, a ne da radi posao lokalnih vlasti.
Problem sa uličnim psima lutalicama u Bosni i Hercegovini javio se kao posljedica neprovođenja Zakona iz 2009. godine. Da su se odmah provele odredbe o identifikaciji i registraciji pasa, neodgovorno vlasništvo kao glavni uzrok pojavljivanja brojnih uličnih pasa moglo se sankcionirati i problem se ne bi ni javio. Državne institucije odgovorne su za uspostavu ovog registra, ali su i lokalne vlasti mogle uspostaviti svoje, po uzoru na one od prije rata. Psi na ulicama nastali su razmnožavanjem nesteriliziranih pasa, koje godinama nekažnjeno napuštaju neodgovorni vlasnici i koji se onda nastavljaju razmnožavati karakteristično velikom brzinom.

Provođenje ovih mjera nije zahtijevalo milionske sume, kako se tvrdi ovih dana, a zbog njihovog neprovođenja problem je eskalirao do kritičnih razmjera kad su potrebna znatno veća sredstva za njegovo rješavanje. Za problem su, dakle, krivi ljudi, i oni koji ga generiraju, i oni koji takvo ponašanje ne sankcioniraju, saopćili su iz DogsTrusta.

Dogs Trust, najveća fondacija za pse u svijetu, došao je u BiH sa ciljem da pomogne. Nije došao da radi posao lokalnih vlasti, jer za to nema ni kapacitete ni ovlasti. Projekt je započeo u Kantonu Sarajevo (KS), u kojem je ovaj problem najjače izražen.

“Nažalost, odziv lokalnih vlasti bio je vrlo slab ili nikakav i ubrzo smo došli u apsurdnu situaciju da nemamo kome pomoći u rješavanju ovog problema. Većina je bježala od preuzimanja odgovornosti, koristeći pritom rupe u zakonu. Neprecizno definirane odgovornosti zapravo su jedino što u tom zakonu treba popraviti. Neke općine otvoreno su potvrdile da koriste te rupe da bi izbjegle preuzimanje odgovornosti, očekujući da neko drugi umjesto njih riješi problem, dok su im usta puna brige za građane. U jednom kantonalnom ministarstvu su, nakon određenih početnih koraka, prije nekog vremena odbili dalju saradnju kazavši da su dosta uradili i da je red na druga ministarstva, što su ona odbila. Pokušali smo i s javnim preduzećima te Koordinacionim odborom za KS, ali je i tu odaziv bio slab. Lokalne vlasti treba da se dogovore ko će se baviti ovim problemom (mislimo da je najbolje da to bude radna jedinica u okviru nekog javnog preduzeća), ali da bismo pružili pomoć, moramo znati ko je odgovoran“, poručili su iz Dogs Trusta..

Dakle, tvrdnje da se zakon iz 2009. ne može provesti ne stoje, zato što njegovo provođenje nije ozbiljno ni pokušano. Većinom se sve svodilo na nekoordinirana budžetska izdvajanja za manji broj sterilizacija. Zato se vjerovatno mnogi ovih dana pitaju da li se ovim izmjenama zapravo želi prikriti nečiji nerad. Međutim, i eventualna primjena predloženih izmjena zahtijevat će da vlasti urade sve ono što do sad nisu, jer prijedlog ostavlja zakon nedirnutim i samo dodaje novu obavezu i nemali trošak eutanazije. Ne stoje ni poređenja s drugim zemljama, jer su one davno primijenile sve odredbe sličnih zakona i nikad nisu koristile ovakve eutanazije za rješavanje problema s psima lutalicama.

“Insistiramo na partnerstvu s lokalnim vlastima, jer samo to garantira dugoročno rješenje i to da se problem neće ponovo javiti nakon što naš projekt završi. Ako se do tada kroz zajednički rad lokalni partneri ne osposobe za ove poslove, naš trud bio bi uzaludan pošto bi se problem opet javio nakon što se njime više niko ne bi bavio. Naime, kontrola broja pasa zahtijeva kontinuiran pristup i zato sve zemlje u okruženju i Evropi imaju odgovarajuće gradske službe. Dakle, ne izmišljamo toplu vodu. Ipak nismo sjedili skrštenih ruku već smo dosta uradili sami u nadi da će se vlasti napokon odlučiti iskoristiti naše prisustvo i pet miliona eura vrijedan projekt. Proveli smo, između ostalog, najveću ikada organiziranu akciju masovne sterilizacije u ovom dijelu Evrope poslije koje se prvi put stabilizirao broj pasa lutalica u KS. Međutim, probem nije riješen, jer to možemo samo zajedno s lokalnim partnerima“, kažu iz Dofs Trusta.

Nakon što je postalo jasno da Dogs Trust očekuje veći angažman vlasti da bi rješili problem, počele su optužbe o navodnom pranju novca, profitiranju na psima lutalicama i o tome da ne nudi rješenje. Stvorena je atmosfera u kojoj su svi oni koji su protiv predloženih izmjena zakona označeni kao zagovornici nastavka napada pasa lutalica, što je neprimjerena i opasna zamjena teza, koja ne ostavlja prostor za diskusiju s ciljem iznalaženja najboljeg rješenja, a što čigledno nije ni cilj kako bi se moglo očekivati. Time se opravdani gnjev građana, od kojih su neki i otvoreno prijetili, usmjerava na ovu organizaciju, umjesto na vlasti koje su svojim neradom i uzrokovale probleme. Tako se ova fondacija, koja se finansira isključivo donacijama, čiji je pokrovitelj britanska kraljica, a koja savjetuje Vladu Velike Britanije i slične projekte provodi u brojnim zemljama – nažalost, prvi put u svojih 120 godina našla u apsurdnoj situaciji da se u zemlji u koju je došla da pomogne mora braniti od optužbi o pranju novca.

Psima nije mjesto na ulici i Dogs Trust zagovara samo djelimično i kratkotrajno vraćanje socijaliziranih i veterinarski obrađenih pasa (očišćeni od parazita, vakcinirani, manje agresivni, sterilizirani, registrirani), i to kao dio sveobuhvatnog i finansijski najprihvatljivijeg rješenja. Naime, i veliki azili i masovne eutanazije puno su skuplji. Svi agresivni, bolesni i zaraženi psi, kojih je prema procjenama domaćih stručnjaka nemali broj, mogli su se i trebali eutanizirati još od 2009. i pravo je pitanje zašto vlasti to nisu i radile. U tom se slučaju ne bi desili mnogi od napada. Ostatak pasa može se udomiti u zemlji ili inostranstvu, kako se to već u mnogim slučajevima uspješno i desilo. Na taj način problem bi se riješio humano, jeftino i trajno.

Sterilizacije su jeftinije, djelotvornije i humanije od ponuđenih eutanazija, ali one su samo dio rješenja i prije svega je potrebno bavljenje uzrokom problema kako se on ne bi ponovno javljao. Bavljenje posljedicama uvijek je skuplje i manje efikasno ali i zahtijeva da se svakih nekoliko godina moraju izdvajati velika sredstva za eutanazije, što znači manje novca za socijalne programe.

“Naravno da želimo da se psi nepotrebno ne pogubljuju i da budu sretni, ali je to moguće samo ako su najprije ljudi sretni. Mi, i svi domaći stručnjaci, itekako smo za hitno rješavanje problema jer i naša djeca hodaju ulicama i bivaju napadnuta – suosjećamo sa svim žrtvama napada. Baš zato i ukazujemo na manjkavosti ovog prijedloga koji neće dovesti do rješenja. Opet pozivamo udruženja koja se zalažu za zaustavljanje napada na konstruktivan dijalog i saradnju, jer se u biti svi zalažemo za isti cilj. Rješenje koje konzistentno nudimo i koje će osigurati dobrobit i ljudi i životinja jeste potpuna i hitna primjena postojećeg zakona iz 2009. u čemu smo i dalje spremni pomoći“, kažu iz Dogs Trusta.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: