Problemi u zdravstvu
484

Direktor Doma zdravlja KS: Nedopustivo je da pacijent zove, a da se niko na telefon ne javi

N. V.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Sa v. d. direktora Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo Muhamedom Ahmićem razgovarali smo o problemima koje je zatekao u ovoj ustanovi kada je preuzeo funkciju, trenutnoj situaciji koja je popravljena i onome što je dovelo do bolje organizacije u Domu zdravlja.

Na samom početku objašnjava da je Dom zdravlja imao mnoge probleme kada je on došao, poput loše organizacije i nedostatka kadra. Nagomilani problemi, između ostalog, rezultirali su i s nekoliko predmeta u Tužilaštvu KS.

"Prvenstveno mislim na neadekvatno planiranje kadra, nedostatak kadra svih profila, nedostatak jasne hijerarhije... Za moj ukus su direktori organizacionih jedinica imali previše slobode", objasnio je Ahmić govoreći o jednom dijelu problema u ovoj instituciji, dodavši pritom i probleme u vezi s rukovođenjem samom epidemiološkom krizom.

Ahmić je pri dolasku na poziciju učinio i prvi korak ka boljem rukovođenju Domom zdravlja za vrijeme krize, a to je formiranje Kriznog štaba koji u ovom trenutku, s ciljem što veće zajedničke efikasnosti, od prvog čovjeka Doma zdravlja dijeli samo zid.

"To je Krizni štab koji je efikasan, koji radi svakodnevno i u hodu rješava sve probleme s kojima se suočimo. Mislim da je odgovorio svom zadatku jer, na svu sreću, mi više nismo imali problema kakvi su bili ranije - smrtni slučajevi, da li je pružena adekvatna pomoć ili nije", zadovoljan je Ahmić i navodi nam i konkretne primjere kada je Štab efikasno riješio iznenadne probleme.

Pozitivna stvar je, objašnjava Ahmić, što Sarajevo ima primarni, sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite. Algoritam postupanja sa pacijentom na tom putu nije sporan, ali prostora za unapređenje uvijek ima.

Ono što je sporno je rad urgentnih centara Opće bolnice i KCUS-a, odnosno dogovor kojim danom će raditi čiji urgentni centar i na koji način to treba biti regulisano.

Osim toga, problem je kada pacijenti ne uspiju doći do primarne zdravstvene zaštite što se prema Ahmićevim riječima ne smije dešavati, a da Krizni štab takvu vrstu problema, ukoliko iskrsnu, rješava u najbržem mogućem roku.

"Ne može se desiti da ne možemo doći do primarne zaštite, incidentne situacije se dešavaju, a ono na čemu ja insistiram je da se one rješavaju urgentno. Sigurno je da ima propusta, ali mi se trudimo da ih bude što manje", kaže Ahmić.

Kada je došao, kaže kako su najčešće primjedbe bile upravo nejavljanje na telefon, ali se nada da je taj segment popravljen jer takvih primjedbi sada ima malo.

"Nedopustivo je da neko zove, a da se niko ne javi. Ja sam za 1. maj imao slučaj u kojem me pacijentica zbog temperature zvala kući, kaže nije pružena usluga. Odmah sam zvao Krizni štab, oni su je kontaktirali iste sekunde, otišli i završili sve što treba", dodao je Ahmić objašnjavajući kako funkcioniše rješavanje problema "u hodu" čim iskrsne.

Osim nejavljanja na telefon, put pacijenta se prekida i zbog nerada određenih ambulanti porodične medicine što je pretežno problem tehničke prirode, ali i nedostatka kadra. U takvim situacijama pacijent može otići u prvu najbližu ambulantu koja radi.

"Za vrijeme epidemiološke krize morali smo neke timove povlačiti u trijažne punktove. Ja ću tražiti prijem uposlenika Doma zdravlja na neodređeno vrijeme jer imamo hroničan nedostatak ljekara i svog drugog osoblja", poručio je Ahmić.

Iako zaraza jenjava, higijensko-epidemiološke mjere moraju ostati, te mjere rezultiraju i gužvama ispred trijažnih punktova kojima svjedočimo.

Direktor sarajevskog Doma zdravlja se trudi da riješi i ovaj problem koji je posebno rizičan za starije, hronične bolesnike.

"Krizni štab radi na organizaciji ulaska, da ljudi ne čekaju u jednom redu, nego da imamo red za laboratorijske, specijalsitičke službe, porodičnog ljekara i slično. Moramo organizovati rad i na način da nema puno pacijenata u čekaonicama, ispred svake ordinacije može biti samo jedan pacijent", rekao je Ahmić.

U smanjivanju gužvi smatra da mogu pomoći i pacijenti tako što će se po već naviknutom protokolu najaviti i doći u zakazano vrijeme.

On navodi da je potrebno rasteretiti zdravstveni sistem i na način da se pacijenti ne šalju bespotrebno na druge nivoe zaštite.

"Ja mogu zahtijevati od svojih ljekara da ono što oni mogu tretirati to i završe ili da ne šalju na tercijarni nešto što može na sekundarni nivo", kaže Ahmić.

Kaže da je zadovoljan što ima mogućnost da napravi pomake u radu Doma zdravlja.

"Svako jutro imam briefing sa šefovima službi. Zbog čega ja da šaljem nešto putem sekretarice protokola pa to da ide dolje, da oni uzmu u podne, pa sutradan da se donese, a kolegica zapravo radi u kancelariji do mene", objašnjava Ahmić.

U svom trudu da unaprijedi rad Doma zdravlja kaže da ima podršku resornog ministarstva, ali da bi im olakšali ukoliko bi već sada odobrili prijem radnika na neodređeno vrijeme.

No, ističe da i uz hronični manjak kadra rade odličan posao.

"U petak je došla naredba da u ponedjeljak rade vrtići i domovima zdravlja je ostalo da sve radnike vrtića preko vikenda testiraju. Mi smo tada napravili 1.070 testiranja. Ljudi su se maksimalno organizirali, niko nas nije pitao možemo li to ili ne", kaže naš sagovornik.

"Mislim da smo uspješno savladali ovu krizu, da je percepcija javnosti pogrešna jer obično čujete da smo imali sreće, a niko ne kaže da ovi ljudi ovdje rade i po kiši, vjetru i kada je vruće, non stop. Sasvim sigurno zaslugu ima i zdravstveni sistem u KS", dodao je Ahmić.

Nepovjerenje u zdravstveni sektor kod građana izazivaju i pojedinačne incidentne situacije do kojih jeste dolazilo u prošlosti, između ostalog i činjenica da doktor organizuje rođendanski dernek za vrijeme širenja koronavirusa. Takve situacije Ahmić je ocijenio nedopustivim.