Naglasio je da ove godine nije bilo poplava i 2012. godina bila je sušna, ipak ovo što se trenutno dešava u svijetu, ne samo u BiH, rezultat je klimatskih promjene, te je sada mnogo teže nego ranije predvidjeti da će doći do poplava.
Suočavamo se, kaže Delić, i s velikim sušama i poplavama što iziskuje od svih relevantnih institucija koje se bave zaštitom od poplava da urade preventivene mjere u skladu sa svojim finansijskim sredstvima kako bi preduperijedili, ublažili ili pak spriječili poplave.
"Da bismo to uradili mora cijelo društvo da se angažira. Postoji mnogo razloga za poplave. Prije svega neodržavanje korita, bacanja smeća u rijeke, sječa šuma, velika urbana područja koja kišnicu svode u kanalizacionu mrežu jer zemlja više ne upija kišnicu", smatra Delić.
Agencija, kako tvrdi Delić, na vrijeme čisti korita koja doprinose erudiranju i urušavanju obala te zaštite korita gdje su plavna područja i privatni objakti kao i industrijske zone, rade se nasipi ili kameni nabačaji kako bi se spriječile ili preduprijedile poplave.
Pola miliona KM utrošeno je prošle godina za nasipe u općini Orašje jer su nasipi na bh. strani niže i do metar i 20 u odnosu na nasipe u Republici Hrvatskoj te postoji veća opasnost od visokih voda. Za tekuće održavanje i crpne stanice daje se godišnje oko dva miliona KM.
Sada se radi projekat zamjne elektromotora i pumpi na crpnima stanicama koje su dotrajale jer su pravljenje prije 40 godina. One kao takve nisu rentabilne jer povlače mnogo struje te je bilo potrebno zamjeniti motore. Projekat košta 1,2 miliona KM.
"Znamo gdje su plavna područja i u tom pravcu idemo, ali Agencija ne može odgovoriti zbog finansijskih sredstava poduhvatu da spriječi poplave. Potrebna su značajna sredstva kada se govori o vodnoj naknadi građani misle da ona ide Agenciji, ali to nije tako. Kantoni ubiru 45 posto tih sredstava, 40 posto Agencija i 15 posto Fond za zaštitu okoliša", pojašnjava Delić.
On smatra da je potrebno uspostaviti mnogo veću kooridinciju kako između općina unutar slivnog područja, kantona te između agencija i civilne zaštite. U nadležnosti Agencije je 84 vodomjernih stanica, a svakodnevno se na njima prati stanje vodotoka i kada se pojavi potreba za redovnim ili vanrednim odbranama od poplava obavještava se civilna zaštita koja je duža obavijestiti općinske civilne zaštite.
Ističe i da bi trebalo uspostaviti jaču kooridinaciju između agencija unutar BiH. Kada se desila poplava na Drini uvidjelo se da je potrebno uspostaviti krovnu agenciju na nivou BiH koja bi imala ulogu koordiniranja s drugim agencijama na nivou drugih država kao što su Crna Gora, Srbija i Hrvatska. Pokazalo se da je koordinacija uspostavljena preko državnog Ministarstva sigurnosti, ali bi trebalo, kaže Delić, u okviru tog Ministarstva oformiti agenciju koja će objediniti četiri agencije u BiH i biti partner drugim agencijama. Govoreći o problemu bespravne gradnje, Delić podsjeća da su općine nadležne za davanje građevinskih dozvola, ali kada dođu poplave iznimno je teško reći osobi kojoj je kuća poplavila da je izgradio nelegalni objekat, a sve to su razlozi da se od mjesenih zajednica do državnog nivoa harmonizira djelovanje za sperčavanje i ublažavanje poplava. Uz činjenicu da će Sava sljedeće godine postati prirodna granica između BiH i Evropske unije, Delić upozorava da je potrebno na vrijeme početi primjenjivati evropsku legislativu kada su u pitanju vode.
"Sava će uskoro postati veliki plovni put koji će doprijeniti protoku roba i usluga, to je vodotok koji trebamo čuvati", zaključio je na kraju razgovora za Agenciju FENA direktor Agencije za vodno područje rijeke Save Sejad Delić.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
