Konjanici raličitih starosnih dobi, odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kurana i dove koju je proučio muftija travnički Nusret Abdibegović, krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.
Tradicionalna bošnjačka nošnja, topot konjskih kopita, tekbiri i ilahije, povremeno prekidane pucnjima iz nekada nezaobilaznih "kubura", oživjeli su jedan prošli, ali nezaboravljeni historijski period.
Putovanje kroz historiju, kako su svoj današnji pohod nazvali neki od učesnika povorke, prema njihovim riječima, dobit će jednu sasvim novu notu dolaskom u Donji Vakuf, gdje će stotine konjanika biti ispraćene ka Pruscu, mjestu održavanja centralne svečanosti vjersko-kulturne manifestacije 502. Dani Ajvatovice.
Jedan od najmlađih konjanika u povorci koja je rano jutros krenula sa platoa ispred džamije u Karauli, četrnaestogodišnji Rijad Pajić, rekao je novinaru agencije Anadolija da već nekoliko godina učestvuje u koloni konjanika, te da planira nastaviti da njeguje tradiciju, koja se generacijama brižno čuva na ovim prostorima.
U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari.
Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
Predsjednik Organizacionog odbora Ajvatovice travnički muftija Nusret Abdibegović ranije je za agenciju Anadolija izjavio da ove godine na završnici manifestacije očekuje čak 60.000 vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine, susjednih zemalja, te Republike Turske i Islamske Republike Iran.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1946. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noćio učio je dovu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
Holivudski glumac iznenadio promjenom imidža na crvenom tepihu: Pitaju se šta mu se desilo
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
