{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Da nije bilo ZAVNOBiH-a ne bi bilo moguće pričati ni o Dejtonskom sporazumu

A
23.11.2015. u 16:32
29
44
Da nije bilo ZAVNOBiH-a ne bi bilo moguće pričati ni o Dejtonskom sporazumu
29
Da nije bilo ZAVNOBiH-a ne bi bilo moguće pričati ni o Dejtonskom mirovnom sporazumu, poručeno je sa današnje panel diskusije “Od ZAVNOBiH-a do Dejtonskog mirovnog sporazuma” povodom 25. novembra, Dana državnosti BiH.
Panel diskusiju je organizovalo Udruženje Bosansko-turskog prijateljstva “Bosfor” i Udruženja demokratskih pravnika u BiH. 

Profesor Mirko Pejanović kazao je da, kada je riječ o ZAVNOBiH-u, radi se o historijskom datumu kada je za BiH nastao veliki preokret.

“ZAVNOBiH je bio temeljac kojim je označena moderna politička historija u BiH jer je tada uspostavljena državnost BiH i ona se od tada do današnjeg doba razvijala uzlazno i uspješno iako su nailazila neka vremena koja su htjela zaustaviti razvoj državnosti BiH”, istakao je Pejanović.

Podsjetio je da je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati, a završeno je 26. novembra u četiri sata ujutro. Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. 

“Delegati su tada odlučili da njihova zemlja bude federalna jedinica unutar demokratske Jugoslavije, ravnopravna Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i Crnoj Gori i da bude zbratimljena domovina”, naglasio je Pejanović.

Prema njegovim riječima, od 1963. do 1990. BiH je zabilježila uspon u razvoju prerađivačke industrije i to vrijeme su historičari nazvali zlatno doba za BiH.

Pejanović je podsjetio i na ratni period ’90-tih godina rekavši da je to bio rat protiv BiH i rat koji je vodio ka uništenju i države BiH.

Jedan od uvodničara je bio i profesor Hasan Balić koji je kazao da su Dejton pisali predstavnici dvije najjače pravne škole na svijetu.

Ističe da ljudi nemaju pravu predstavu o Dejtonu i oni koji je nemaju imaju tzv. "dejtonski kompleks".

“Oni misle da je za sve loše što nam se desilo od 14. decembra 1995. godine do danas kriv Dejton, a oni su nevini. Obratno je. Dejton je potvrdio da je BiH država”, naglasio je Balić.

Kako kaže, Dejton je potvrdio da je BiH pobijedila i domaće i strane neprijatelje.

“Ima li onda razlog da se mi ovako negativno odnosimo prema Dejtonu? On nije savršen zato što nije pisan za sva vremena. Ali prve njegove odredbe koje govore o državnosti BiH, koje uvažavaju BiH kao državu bio bi veliki grijeh i sramota dirati u ovom momentu”, naglasio je Balić.

Poručuje da je neproduktivno u ovom momentu i pravno neutemeljeno zagovarati bilo kakve promjene Dejtonskog ustava i njegovih principa.

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH Marinko Pejić poručio je da su se danas okupili kako bi obilježili datum, koji je, prema njegovom mišljenju, najznačajniji datum što se tiče države BiH.

“Tog dana 1943. godine su udareni temelji države BiH. Nažalost, taj datum se neće proslaviti u cijeloj BiH. Zbog toga sam žalostan. BiH nije velika država da se cijepamo na taj način”, istakao je Pejić.

Prema njegovim riječima, rušimo ono što smo imali prije rata. Naime, Pejić dodaje da školstvo stagnira, nema firmi koje su nekad radile, omladina nema posla i odlazi u inostranstvo.

Predsjednik Udruženja Bosansko-turskog prijateljstva “Bosfor” Rizvan Halilović kaže da je cilj današnjeg panela otvaranje diskusije i upućivanje poruke bh. i svjetskoj javnosti o značaju ZAVNOBiH-a kao temeljnog događaja na kojem su doneseni dokumenti koji su potvrdili vjekovnu državnost.

"Današnji razgovori o ovoj temu imaju za cilj da podsjetimo bh. javnost na jedan od najvećih događaja iz novije historije BiH i na jedan od vrlo značajnih dokumenata koji je prije 20 godina potpisan u Dejtonu, potvrđujući kontinuitet i državnost Republike BiH", istakao je Halilović.

Kako kaže, da nije bilo ZAVNOBiH-a ne bi bilo moguće pričati ni o Dejtonskom mirovnom sporazumu. 

"Ako želimo da od ZAVNOBiH-a do Dejtona i od Dejtona do Brisela idemo nekim evolutivnim demokratskim putem onda moramo u reformama koje predstoje učiniti sve da nacionalno pitanje i nacionalna ravnopravnost budu potvrda vjekovne multikulturalne BiH onakve kakvu je Evropa treba prepoznati", dodao je Halilović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: