Da li u Tuzlanskom kantonu vlada epidemija meningitisa: Roditelji zabrinuti, nadležni neusaglašeni
Međutim, zvanični podaci tuzlanskog UKC-a i Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona se ne poklapaju. Naime, dok je bolnički broj šestero djece unazad 20 dana, u zavodu nam kažu da oni zvanično imaju evidentirana samo dva slučaja.
"Kada je riječ o kretanju informacija, to je problem koji traje godinama. Pravilnik o načinu prijavljivanja zarazne bolesti propisuje da nadležni doktor koji posumnja ili utvrdi bolest, dužan je putem zvanične prijave zarazne bolesti obavijestiti svog epidemiologa u lokalnoj zajednici. Kada evidentira tu prijavu u svoju knjigu zaraznih bolesti, onda je šalje nama", kazao je za Klix.ba epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo TK Blaško Topalović te dodao:
"Međutim, mi nemamo sve te prijave, tako da u zadnjih dvadesetak dana dobili smo samo dvije zvanične prijave zarazne bolesti sa dijagnozom serozni meningitis. Imamo informacije da ćemo te prijave dobiti veoma brzo, a gdje je zapelo na tome putu, zaista nam nije poznato."
Infektologinja: Ovo je manja epidemija
S druge strane, iz tuzlanskog UKC-a navode da su sve prijave slučajeva virusnog meningitisa proslijeđene Zavodu za javno zdravstvo TK.
"Možda nekada malo zapne u putu, tako da kažem, ali svi slučajevi su prijavljeni", tvrdi Humera Porobić – Jahić, šefica Odjela za CNS infekcije u Klinici za zarazne bolesti UKC-a u Tuzli, koja trenutnu situaciju ocjenjuje manjom epidemijom.
Referirajući se na prijave slučajeva virusnog meningitisa od kraja oktobra do danas, ona ističe da je u Klinici za zarazne bolesti, uz onih šest iz Gračanice, evidentirano još dvoje iz Srebrenika i Lukavca.
"Djeca su uzrasta od četiri do deset godina, a kod svih osmero je iz likvora dokazano prisustvo virusa. Na bolničkom liječenju imamo još samo jedno dijete, a svi ostali su otpušteni. Bili su dobre kliničke slike bez većih komplikacija, a ona se sastojala od povišene temperature, jake glavobolje i povraćanja", pojašnjava Porobić – Jahić.
Kako ističe, ovakve epidemije se javljaju u vremenskom periodu od pet do sedam godina, a posljednja u Tuzlanskom kantonu je bila prije okvirno deceniju.
"U principu svi se plaše infekcija, posebno u dječijoj dobi. Za očekivati je da se ovo može dalje proširiti. Vjerovatno ima još djece s istom bolesti, s tim da je to lakši oblik. Kod većine njih to prođe skroz lagano sa povišenom temperaturom, blagog povraćanja ili proliva. Samo u malom procentu infekcija dalje prolazi do mozga i izaziva simptomatologiju vezano za upalu moždanica. Dosad smo imali takvih osmero i za očekivati je da ih bude eventualno još jer je ovdje riječ o mini-epidemiji", naglašava Porobić – Jahić.
U školi ne daju odgovore na pitanja
Određeni broj prijava virusnog meningitisa se odnosi i na one koje su evidentirane u Osnovnoj školi Hasan Kikić u Gračanici, iz koje se ne oglašavaju po ovome pitanju.
Klix.ba kontaktirao je i direktora škole Džemala Zahirovića, koji u našem telefonskom razgovoru nije želio demantirati, ali ni potvrditi postojanje slučajeva meningitisa u toj obrazovnoj ustanovi.
S obzirom da je riječ o temi koja je od šireg javnog interesa, a shodno Zakonu o slobodi pristupa informacijama FBiH, portal Klix.ba na ruke direktora škole zvanično je poslao i zahtjev za ustupanje informacija.
Međutim, do objave ovoga članka, odnosno više od 24 sata od slanja zvaničnog dopisa, nismo dobili odgovore na pitanja koliko u školi imaju evidentiranih slučajeva zaraze meningitisom te koje je mjere menadžment škole poduzeo u kontekstu zaustavljanja širenja zaraze.
No, od Topalovića saznajemo da je u ovom slučaju reagirala općinska higijensko-epidemiološka služba, a zatim i ona sa kantonalnog nivoa.
"Mi smo jučer poslali ekipu na lice mjesta, jer je feko-oralni put najčešći za prijenos enterovirusa, izvršena je dezinfekcija prije svega mokrih čvorova. Time želimo spriječiti najvjerovatniji put prijenosa virusa", kaže Topalović.
Jedni tvrde da je situacija zabrinjavajuća, drugi je relaksiraju
On navodi da se ovakve virusne infekcije dešavaju najčešće u vremenskom periodu od augusta do kraja oktobra, odnosno početka novembra.
Ističe da razloga za panikom nema, za razliku od šefice Klinike za zarazne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli Rahime Jahić, koja je u kontekstu širenja virusa u kratkom periodu stanje ocijenila zabrinjavajućim.
"Naprimjer, u Hrvatskoj se na godišnjem nivou može sresti od 300 do 600 slučajeva seroznog meningitisa. To je oboljenje koje se sasvim normalno može javiti. Na svu sreću, neće sva djeca koja se inficiraju sa enterovirusom razviti kliničku sliku meningitisa. Dakle, meningitis dobivaju uglavnom imunokompromitovana djeca, odnosno ona sa oštećenjem imunog sistema", pojašnjava Topalović.
Naš sagovornik nam je kazao da su se Zavodu za javno zdravstvo TK javljali roditelji koji su dobili upute kako se ponašati u slučaju sumnje na zarazu meningitisom.
Kada je riječ o simptomatologiji, prema iskustvima iz UKC-a Tuzla, kod djece su zabilježeni povišena tjelesna temperatura, glavobolja i povraćanje.
