U posljednjem dokumentu naslova "Pogled Evrope na upotrebu sile u Bosni i Hercegovini", CIA objavljuje dokument koji datira od 10. augusta 1992. godine.
"Dok neke evropske vlade traže hitnu vojnu intervenciju u cilju zaustavljanja borbi u Bosni i Hercegovini, većina ih ipak odbija upotrijebiti silu zbog političkih ograničenja i operativnih poteškoća. Vjerujemo da se većina zapadnih vlada Evrope protivi uključenju kopnenih snaga", piše u uvodnom dijelu dokumenta.
CIA nadalje navodi da mediji izvještajima o civilnim žrtvama i koncentracionim kampovima pritišću evropske vlade da "urade nešto" u BiH.
"Mađarska, Bugarska i naročito Turska zagovaraju da zapadne evropske zemlje, NATO i UN upotrijebe vojnu silu u Bosni kako bi ubrzali isporuku pomoći i nametnuli nagodbu između zaraćenih strana. Vrh turske vojske planira moguće raspoređivanje bataljona u BiH ukoliko Vijeće sigurnosti UN-a odluči da interveniše", navodi CIA.
Navodi se i da su vlade iz Budimpešte i Sofije spremne pružiti logističku pomoć operacijama ukoliko UN odobri intervenciju.
"U Budimpešti su posebno zabrinuti zbog pritisaka na mađarsku manjinu u Vojvodini, dok iz Sofije poručuju da se u cijeli slučaj ne trebaju uključivati ostale balkanske zemlje zbog 'historijske paranoje' između država u regiji", piše u CIA-inom dokumentu iz 1992. godine.
Osim navedenog, u tekstu se rat u BiH poredi sa onim u Vijetnamu i Libanu, misleći na težak teren, nemogućnost određenja linija između zaraćenih strana i nedostatka identifikacije neprijatelja na terenu.
"Vjeruje se da će biti potrebno blizu 75.000 vojnika i konstantno pokrivanje iz zraka ukoliko se želi napraviti koridor do Sarajeva. Najviše sumnje o vojnoj intervenciji u BiH ima Velika Britanija. Najviši vojni zvaničnici boje se rizika civilnih žrtava. London gotovo sigurno želi zaobići mogućnost uplitanja vojske", navodi se u tajnom dokumentu.
S druge strane, Francuzi nisu bili uvjereni da će vojne operacije protiv Srbije riješiti krizu. Zvanični Pariz je također zabrinut da bi veće uplitanje evropske vojske moglo ugroziti sigurnost UNPROFOR-a i francuskih snaga.
Italija i Njemačka nerado će učestvovati u kopnenim intervencijama zbog njihove uloge na Balkanu u Drugom svjetskom ratu.
"Njemački ministar za vanjsku politiku Kinkel je rekao da njemačke trupe neće učestvovati u zajedničkim vojnim akcijama u BiH zbog historijskih i ustavnih ograničenja", dodaje se u dokumentu CIA-e.
Britanski premijer John Major izjavljivao je da zračni napadi ne bi bili dovoljni da se riješi konflikt dok su Francuzi vjerovali da će civili biti ugroženi.
"Turska vrši pritisak na saveznike da dobiju odobrenje od UN-a za zračne napade kojima bi uništili tešku artiljeriju u BiH. Ankara je spremna da pruži svoje zračne snage za ove operacije", stoji u CIA-inim dokumentima koji su nekad nosili oznake "tajno i povjerljivo".
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
