{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Cerić: Još nisam odlučio, ali razmišljam o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH

A
26.4.2014. u 11:24
233
160
Cerić: Još nisam odlučio, ali razmišljam o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH
233
Cerić: Još nisam odlučio, ali razmišljam o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH
Mustafa ef. Cerić (Foto: Anadolija)
Ponovo u žiži zbivanja od kad se u Bosni i Hercegovini počelo spekulirati da i će se i on kandidirati za člana Predsjedništva BiH na oktobarskim izborima, ali i globalnom medijskom lupom, od kako su ga dva britanska desno orjentirana lista optužila da je kao bliski suradnik britanskog premjera Tony Blaira - ipak, prikriveni islamski ekstremista, bivši bh. reis-I-ulema BiH dr. Mustafa Cerić u ekskluzivnom intervju za Anadolu Agency (AA), odgovorio je na ta i na pitanja o svojoj mogućoj političkoj karijeri.
Na pitanje kako komentira natpise "Daily Telegrapha", a odmah potom i britanskog dnevnika "Daily Mail", koji su ga optužili da je islamski radikal, iako je u jednom godišnjem izvještaju američke obavještajne agencije CIA, upravo dr. Cerić označen kao borac protiv islamskog ekstremizma i jedan od onih islamskih lidera, koji se otvoreno suprotstavlja terorizmu, bivši vođa Islamske zajednice BiH (IZBiH) kaže da je to "teško pitanje", ali da je njegov "rekord u borbi protiv nasilnog ekstremizma konzistentan i transparentan".

"Drago mi je što ste spomenutli izvještaj CIA-e, jer on govori o tom mom opredjeljenju", kaže dr. Cerić. 

"Ali, ono što je važno reći je da moje djelovanje nije prosto pod utjecajem želja i potreba britanske ili američke vlade, već u skladu sa onim što je ispravno. Moje dugotrajno prijateljstvo i partnerstvo sa ljudima i vladom Sjedinjenih Država, kao i sa nekim članovima britanskog političkog establišmenta demonstrira zajednički interes za održavanjem našeg dijaloga i iznalasku načina da skupa popravimo ljudsko stanje širom svijeta i u Bosni i Hercegovini".

Cerić iznosi i drugu stavku svoje vezanosti za SAD: "Vi ćete razumjeti da smo mi privilegirani kao nacija, da imamo preko 300.000 Bošnjaka koji Sjedinjene Države s ponosom nazivaju svojim domom. I to je samo jedan od razloga zbog kojeg sam često posjećivao SAD".

Borba protiv predrasuda

Kada je Velika Britanija u pitanju, Cerić objašnjava:

"Samo je jedan jednostavan razlog zašto sam povezan sa Fondacijom Blair  (Tony Blair Faith Foundation).  I gospodin Blair i ja smo opredjeljeni da pomažemo sprječavanju religijskih predrasuda, konflikta i ekstremizma".

Govoreći o pomenutim kritikama u britanskim novinama, Cerić kaže da se radilo  o bez činjeničnim, u argumentima "ekstremno siromašnim tekstovima". Naglašava i da se radi o listovima "koji naginju desno" i koji "kontinuirano pokušavaju diskreditirati gospodina  Blaira".

Dodaje kako je samo priopćenje za tisak, uz pokazanu zahvalnost za njegov rad, koje je objavila izvršna direktorica Fondacije Blair, Charlotte Keenan sasvim "prikladna potvrda" njegovom dugogodišnjem opredjeljenju gore pomenutim ciljevima.

U priopćenju se između ostalog kaže da je Blair Fondacija, "u svakom slučaju apsolutno ubjeđena" kako je Cerićev angažman "ispravan i iskren" u podršci onim ciljevima za koje se ova globalna institucija zalaže.

Dr. Cerić naglašava kako je važno da javnost zna da su zajedno sa njim drugi članovi Fondacije Blair pravovelečasni i pravopoštovani Richard Chartres, glavni londonski biskup, velečasni David Coffey OBE, globalni ambasador (BMS World Mission), bivši predsjednik Svjetskog baptističkog saveza (Baptist World Alliance), velečasni Joel Edwards, bivši generalni director Saveza evangelista (Evangelical Alliance), Diarmuid Martin, rimo-katolički nadpiskup iz Dablina, rabin David Rosen, Predsjedavajući Međunarodnog jevrejskog komiteta (International Jewish Committee on Interreligious Consultations), rabin Sir Jonathan Sacks, bivši glavni rabin Komonvelta (United Hebrew Congregations of the Commonwealth), velečasni dr. Rick Warren, osnivač i stariji svećenik crkve u Saddlebacku (Saddleback Church and P.E.A.C.E Coalition).

Ujedno reis-I-ulema emeritus, podsjeća da su upravo za takav angažman, on i kardinal Roger Etchegaray, 2003. dobili nagradu za mir  - UNESCO "Félix Houphouët-Boigny Peace Prize". Tu nagradu Ceriću je dodjelio žiri kome je predsjedavao bivši američki državni sekretar i dobitnik Nobelove nagrade za mir Henry Kissinger.

Pomenutu nagradu, koju je UNESCO kreirao još 1945., prije Cerića, između ostalih dobili su i  Nelson Mandela i Frederik W. De Klerk (1991.), Yitzhak Rabin, Shimon Peres i Yasser Arafat (1993.), španski kralj Juan Carlos i bivši američki predsjednik Jimmy Carter (1994.).

Cerić kaže, da se Bosna može ponositi sa tri najveće svjetske nagrade, Nobelovom nagradom za književnost 1961. (Ivo Andrić), Oskarom za najbolji strani film 2001., (Danis Tanović) i ovom njegovom nagradom za mir UNESCO-a nagradom za mir 2003.

"Malo je tako malih zemalja poput Bosne koje imaju u svojoj kolekciji toliko univerzalno priznatih počasti", kaže Cerić.

Napominje da je kao reis-I-ulema BiH predvodio globalno sastavljenu delegaciju na 24. zasjedanju muslimanskih lidera i intelektualaca na "historijskim trodnevnim razgovorima" u Vatikanu s predstavnicima katoličke crkve koje vodio kardinal Jean-Louis Tauran, vrhovnik Pontificijskog vijeća za međureligijski dijalog.

Tada je (2008.), preko 200 islamskih lidera potpisalo peticiju "Zajednički svijet" (The Common Word), a poslije velikih protesta u islamskom svijetu nakon što su danske novine objavile karikaturu sa likom poslanika Muhameda.

Tome treba pridodati da je Cerić i koautor nedavno objavljene Deklaracije o zajedničkoj sigurnosti građana svijeta (Declaration on Common Security and Global Citizenship) u izdanju Svjetskog Bošnjačkog kongresa (SBK), čiji je on predsjednik.

Zato su, kaže Cerić natpisi britanskih medija o njemu "slabo istraženi i neutemeljeni".

Na primjedbu, kako mu, ipak neki krugovi pripisuju epitet "vuka u jagnjećoj koži", Cerić odgovara kako se radi o prozirnim stereotipima:

"Kada se radi o mojoj ličnosti privatno ili javnom službeniku tu nema vuka u jagnjećoj koži. Ali, naravno nema ni ovce".

Kandidatura bez političke partije 

Dr. Ceriću smo postavili direktno pitanje hoće li se kandidovati za člana Predsjedništva BiH ove jeseni?

Eksluzivno za AA, dr. Cerić, ipak kaže:

"Odgovor na vaše ponovljeno pitanje glasi: Ta mogućnost je uzeta u obzir i razmatra se. Učešće na izborima, u svojstvu nezavisnog kandidata, je mogućnost, ali još nije odlučeno. Bit će odlučeno u odgovarajuće vrijeme. Ubrzo," izjavio je Mustafa Cerić za AA, otkrivajući ii mogući motiv vlastite kandidature:

"Sada je međutim jasno da, jednostavno rečeno, ovoga časa, zajedno i država i društvo u Bosni i Hercegovini pati od nedostatka političkog i ekonomskog vodstva".

Na molbu da dodatno precizira kada će se dogoditi objavljivanje odluke o njegovoj mogućoj kandidaturi, dr. Cerić je ustvrdio:

"Očekujem da imam tu privilegiju da objavim nalaze posebne istraživačke komisije (koja se bavi procjenom izvedbe izborne kampanje op.aut.) -  narednih dana".

Na pitanje o kakvoj se komisji radi, koja se, prema njegovim riječima u engleskoj verziji naziva "Exploratory Committee" (u prevodu komisija za procjenu potrebe i izvodljivosti izborne kampanje op. aut.) Cerić, kaže da je njeno formiranje uzrok činjenice kako situacija u Bosni i Hercegovini nije dobra "politički i moralno".

Kaže da je prisutna i tendencija da se ta situacija ekonomski čak pogorša, "ali da postoji veliki broj ljudi koji su spremni ustati i preuzeti nešto da se to spriječi".

"Kako bi se pronašao izlaz iz ove vrlo ograničene situacije u Sarajevu je formirano posebno povjerenstvo za te potrebe sastavljeno od vrlo sposobnih pojedinaca, da bi se izradila studija izvodljivosti šta može biti urađeno", kaže naš sagovornik.

A da li Mustafa Cerić namjerava osnovati novu partiju kojoj  će biti na čelu i ispred koje bi se kandidira na izborima?

"Mislim da Bosna i Hercegovina ima više nego dovoljno političkih partija, ali pati od nedostatka političkog kadra, sposobnog da gleda ispred svojih uskih i partijskih interesa. Nažalost, postojeće političke partije su grobovi moralnog integriteta i političke kreativnosti.", kaže Cerić.

Kaže kako je danas politika u BiH "reducirana na puku razinu naplate političke kirije."

No, Cerić vjeruje kako sve više i više ljudi vjeruje da je jedini način da se izađe iz ovih zlokobnih krugova jasna politička alternativa sastavljena od slobodnih i nezavisnih umova koji su sposobni da izađu s novom političkom i ekonomskom vizijom.

"I bivši predsjednik Hrvatske Stipe Mesić je bio utopista kad je odlučio da obznani svoju poruku bez političke i partijske strukture iza njega. Ali njegova je utopija postala stvarnost, jer su slobodni i nezavisni umovi i srca prepoznali tu njegovu poruku koja nije bila okrenuta sama sebi, niti iz vlastitih interesa. Predsjednik Mesić uspio je u lomljenju željeznih političkih zidova, stvarajući novi politički prostor, koji je učinio da Hrvatska postane članica EU", rekao je Cerić.

Na primjedbu da BiH ostaje slučaj sam za sebe, jedinstven u regionu i, ipak dugačiji od Hrvatske, Cerić kaže:

"Da, znao sam da ćete to reći. Bosna nije Hrvatska, ali moj odgovor za vas je, a zašto ne bi bila."

Cerić navodi, kako BiH ima više razloga od Hrvatske da ujedini svoje sinove i kćeri kod kuće i u inozemstvu oko plemenitog cilja, o pristojnom, politički održivom, ekonomskom i socijalnom životu.

Multikulturalna država i vizionarstvo

Cerić dodaje da je upravo pominjanja istraživačka komisija, formirana u Sarajevu, čiji sastav nije obznanio za sada, u razmatranje pred sebe postavila iznalaženje odgovora, kako da se poboljša zajednička sigurnost, dosegne moralna obnova, novo društveno otkrovljenje, stimulira ponovno ekonomsko investiranje, ohrabri multikulturalni karakter države i bosanskohercegovačkog društva.

"Bosna treba novu definiciju obećavajuće budućnosti u koju ljudi mogu vjerovati. Nažalost, postojeće političke partije su grobovi moralnog integriteta i političke kreativnosti. Mislim da moralni i odgovorni Bošnjaci nemaju prava da prakticiraju bilo kakvu neaktivnost prema situaciji u našoj naciji i našoj državi. Kroz povijest je naime dokazano da je upravo neaktivnost onih koji su mogli i morali djelovati omogućila da se plašimo slobode, podliježemo letargiji i kapituliramo pred apatijom", odgovara Cerić.

Na pitanje, da li te riječi zapravo već sada potvrđuju kandidaturu ili drugu političku aktivnost odgovara:

"Sve je više i više poziva unutar i izvan Bosne i Hercegovine za praktičnom političkom akcijom. Ovi pozivi, međutim, ne dopiru do ušiju onih koji žele da održe status quo njihovog konformizma i indiferentnosti".

Cerić objašnjava kako trenutačno ne postoji vizija na horizontu šta je to budućnost Bosne i Hercegovine, politički, ekonomski, kulturalno, regiaonalno, internacionalno.

Ta bi se vizija, po njegovim riječima temeljila na opredjeljenju onih koji znaju da požrtvovanje treba biti sastavni dio našeg života.

"To nije nešto za čim treba žaliti. To je nešto čemu treba težiti. Znam da to sada može izgledati utopijski, ali vjerujem da postoje individualci kod kuće i u inozemstvu koji su spremni investirati njihovo znanje, vrijeme i ustrajnost za bolju i napredniju Bosnu i Hercegovinu", kaže Cerić.

"Znam da to sada može izgledati utopijski, ali vjerujem da postoje individualci kod kuće i u inozemstvu koji su spremni investirati njihovo znanje, vrijeme i ustrajnost za bolju i napredniju Bosnu i Hercegovinu", rekao je Cerić.

Sarajevo u epicentru Evrope

Približavajući se komemoraciji 100. obljetnice Sarajevskog atentata, koja će se obilježiti krajem juna u Sarajevu uz prisustvo nekih istaknutih svjetskih državnika Cerić izražava nadu, da je Evropa svjesna činjenice kako Sarajevo nije mirujuće mjesto da bi se ignoriralo, napustilo i ostavilo na milost i nemilost nesposobnim snagama da igraju igru u kojoj nema pravila.

"Nadam se da je Evropa naučila do sada da je Sarajevo bilo i da je još uvjek aktivni epicenter od koga nam može krenuti na bolje ili na gore. I da Bosna mora imati jako i odgovorno političko vodstvo, da Bosna mora biti oslobođena straha i siromaštva, da Bosna mora biti mjesto mira, pravde i sigurnosti za sve. U protivnom, historija će nam se ponoviti", rekao je Cerić.

Zbog svih onih loših uspomena iz minulog stoljeća, tvrdi Cerić, Bosni je, više nego ijednoj drugoj zemlji na svijetu potrebno da bude ujedinjena i jaka zbog svoje mirne i napredne budućnosti.

"I zbog toga Bosna ne može dozvoliti da ima slabo, nemarno, neefikasno i marginalno vodstvo", kaže Cerić.

Na pitanje, koje su po njegovom mišljenju najveće greške aktuelnog Predsjedništva BiH, Cerić kaže kako on ne bi trebao govoriti o tome.

"Ali, želio bih reći, da je protiv zdravog razuma, i protiv naše bosanske inteligencije da se državom Bosnom još uvjek upravlja plemenskim i etničkim načinom, umjesto idejom o vladavini prava", rekao je Cerić.

Bosna i Hercegovina je kaže, žrtva pogrešnog tumačenja, kako se država dobija samo u ratu, a ne u miru.

Mir je najvažniji za održivost države

Podsjeća na znano Hegelovo shvatanje, po kojem je država stvorena i održava se ratom, umjesto vladavinom prava još uvjek dominirajuće, čak i u glavama nekih stranaca, bar kada je kad je u pitanju bosanski ustav i pokraj toga što je Hegelova ideja bila teoretski poražena od Kanta.

"Svijet je uistinu evoulirao. Woodrow Wilson (američki predsjednik – op.aut.) je 1918., u svom pismu Franklinu Rooseveltu (također kasnijem američkom predsjedniku – op.aut.) učinio da vjerujemo kako je rat bio samo odsustvo međunarodnog poretka, koji je trebao biti oporavljen uz pomoć međunarodnog prava, uz sprovođenje zakona preko uspostavljanja sudova - po modelu zapadne demokracije. Nažalost, ovaj model zapadne demokracije, još nije proširen u Bosni i Hercegovini", rekao je Cerić.

Kaže, kako je država BiH još uvijek nenapadna "sluga rata”, u kojoj vladavina zakona još nije utemeljena tako da bi ovaplotila ideale zapadne demokracije.

"Mislim da bi uloga bošnjačkog člana kolektivnog Predsjedništva bila da se uhvati u koštac s ovim problemom i drži pritisak, tako da država Bosna i Hercegovina postane slobodna i demokratska poput svih slobodnih i demokratskih država u Evropi", rekao je Cerić.

U čemu se po Cerićevom mišljenju još sastoji uloga člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka?

"Bošnjački član Predsjedništva mora biti kao ‘zviždač’ (onaj koji otkriva nezakonite radnje – op.aut.) sa nacionalnim i međunarodnim smjernicama,da štiti temeljna ljudska prava svih građana Bosne i Hercegovine", rekao je Cerić.

Dodao je, kako bi bošnjački član Predsjedništva trebao svakodnevno komunicirati sa svim bošnjačkim predstavnicima zakonske i izvršne vlasti u zemlji, koordinirajući s njima zajedničke akcije na državnom i nacionalnom nivou.

"On treba posvetiti svo svoje vrijeme državnim poslovima, na domaćoj i međunarodnoj razini. U isto vrijeme, taj član Predsjedništva BiH ne bi trebao prvoditi svoje dragocjeno vrijeme na interne razmjerice svoje partije i na dnevno-političko trgovanje preko entitetskih ili kantonalnih linija. Zbog toga sve više ljudi misli da Bošnjaci trebaju neovisnog kandidata za Predsjedništvo. On bi trebao biti neko ko može govoriti slobodno i neovisno sa svim političkim partijama, sa svim organizacijama i individualcima kod kuće i u inozemstvu, bez partijskih ‘lisica’ oko ruka i bez straha i tromosti, bez suženih vidika, i neinventivnosti od čega nije u stanju vidjeti šumu od drveća", kaže Cerić.

Jedinstvo je ključ progresa

Cerić ističe da je političko nejedinstvo Bošnjaka glavni problem u BiH, jer Bošnjaci bi trebali biti vodeća snaga progresa i sveukupne demokratizacije zemlje, imajući u vidu sva prethodna iskustva. 

"Uvažavajući ono što smatra pomenuta istraživačka komisija i moja je procjena kako je nedostatak ujedinjene političke snage medju Bošnjacima   prepreka broj jedan da bi se ostvario napredak. Naravno ovaj se problem da poravniti i sa njegovim popravljanjem sve ostale prepreke bit će lakše savladati", kaže naš sugovornik.

Ostavlja dojam kao neko ko je otvoren za ulazak u nove političke saveze i dogovore.

"Imamo historijsku odgovornost da definiramo sami sebe u odnosima sa našim komšijama, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu i svijetu. To je poglavlje koje tek treba napisati, i ja sam umjereni optimista da mi već počinjemo stavljati to pero na papir. Narod zaslužuje ništa manje od toga. Parola koju bi trebalo ispisati na zidu je, da politička mudrost može preovladati i da selekcija pragmatičnog vodstva ostaje izvjesna mogućnost", kaže Mustafa Cerić.

NATO prioritet za BiH

Cerić je govorio i o ulasku BiH u NATO i EU. On smatra kako je strateški prioritet članstvo BiH u NATO savezu te da događaji u Ukrajini podsjećaju na naziruće prijetnje i na važnost svakodnevne stabilnosti. Cerić smatra da je članstvo u NATO-u i EU-u pitanje vremena a ne ubjeđenja.

Cerić tvrdi kako BiH po svakoj mjeri i svim našim predispozicijama pripada u taj klub.

"A kad je riječ o našim odnosima sa Islamskim svijetom i Turskom posebno i to zahtjeva svakodnevnu njegu i strateške upute", rekao je Cerić.

Ako bude izabran da aktivno služi u bh. politici, iako se o tome još nije precizno izjasnio, Cerić je čini se spreman da obje te aktivnosti, kako kaže održava među aktivnim stavkama na agendi.

"Zbog svoje geografske lokacije i svog historijskog i kulturnog značaja Bosna je i uvijek će biti u samom centru balkanskog i evropskog političkog, kao i ekonomskog krajolika", kaže Cerić.

Komšije su najvažnije

Osvrćući se na primjedbu kako je, čini se, za sad, ipak - više javnih kritičara, nego simpatizera mogućnosti da se politički kandidira u oktobru 2014., uz mnoge starije prigovore kako se i previše bavio politikom, dok je 20 godina bio vrhovni vjerski poglavar IZBiH Cerić kaže:

"Prvo, ja još nisam objavio moje namjere da se kandidiram za javnu političku funkciju. Ipak, dozvolite mi da komentiram ovo naizgled benigno pitanje. Bosni nije strano imati lidere, koji su podjednako ljudi vjere i obrazovanja u religijskim institucijama. Dr. Haris Silajdžić, bivši član Predsjedništva i gospodin Safet Softić, podpredsjednik SDA (Stranka Demokratske Akcije), ujedno i predsjednik Skupštine IZ BiH samo su dva primjera. Društvo je dozvolilo da ove uvažene osobe dobiju priliku da dokažu svoju vrijednost. Sve ono što je manje od apsulutne jednakosti u prilikama bilo bi diskriminacija i u suprotnosti sa evropskim vrijednostima", rekao je Cerić.

Cerić insistira i na slijedećem: "Nadalje, dozvolit ćete mi da kažem, kako su okolnosti u kojima je protekao moj mandat u svojstvu reis-I-uleme u Bosni i Hercegovini bile sve drugo nego apolitične. Razlog je jednostavan: naš cilj je bio da odbranimo golu egzistenciju i sačuvamo identitet Bošnjaka pod veoma teškim uvjetima, u vremenu kad je naš legalni sistem bio prestao da postoji,  kada su naši ljudi bili izloženi progonu, masovnom ubijanju, etničkom čiščenju i genocidu, kada su naši vjerski objekti sveukupno uništavani, a našoj zajednici uskraćivanja temeljna ljudska prava. Molim vas recite mi kako bih ja to mogao biti apolitičan, a da uspijem u našoj misiji samoodržanja i postignem ono što imamo danas? Moj liderski tim, moji savjetnici, i svi angažovani članovi naše zajednice nisu znali za bolji put, nego da ostanemo samopouzdani i angažovani.  I to je urodilo plodom. Bili smo u mogućnosti da ponovo izgradimo i ponos i infrastrukturu naše zajednice i da uspostavimo novo vodstvo IZ BiH kroz jedan uredan i demokratski proces. Historija će nam na kraju suditii, ali po svakoj mjeri, mi danas imamo jaču zajednicu nego ikada ranije u našoj dugoj povjesti".

Vjera, nacija, država

Cerić kaže da ga raduje i to što je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Vrhbosne, nedavno komentirao demokratsku smjenu vodstva u IZ BiH i takav dolazak novog islamskog poglavara reis-I-uleme Huseina Kavazovića na čelo zajednice. To sebi može dozvoliti istinski čovjek vjere, “luksuz koji je, ne tako davno, bio udaljena aspiracija naših ljudi".

"Mi smo kolektivno izgradili nešto na šta sam ja ponosan. Kao privatni bosanski građanin ja nisam završio sa izgradnjom (bh. institucija – op.aut.). Treba još mnogo toga učiniti. Sačuvali smo vjeru, sačuvali smo ideju našeg nacionalnog identiteta i vrijedno radimo da osiguramo treći element koji će osigurati naše dostojanstveno postojanje - državu", ustvrdio je Mustafa cerić za AA. 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: