Istaknuto je to večeras u Sarajevu na centralnoj ovogodišnjoj manifestaciji obilježavanja 24. godišnjice formiranja Prvog korpusa Armije RBiH, upriličenoj u Memorijalnom kompleksu "Kovači".
Sjećanja na ustroj i stasanje Prvog korpusa evocirao je ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Muharem Fišo, istaknuvši strateški značaj odbrane glavnog grada BiH i operacija koje je ova formacija izvodila izvan opsjednutog Sarajeva.
"Prvi korpus kao okosnica Armije RBiH sa svim svojim kapacitetima, uključujući kadrovske i materijalne (namjenska industrija) dao je nemjerljiv doprinos odbrani od agresije", kazao je Fišo, potcrtavajući obavezu baštinjenja vrijednosti na kojima se ta borba temeljila.
Podsjetio je na činjenicu da je ta borba skupo plaćena, o čemu svjedoči više od 11.000 ubijenih Sarajlija, među kojima 1.500 djece tokom jedne od najdužih opsada u savremenoj historiji, uz 44 mjeseca dugo i kontinuirano granatiranje i snajpersko terorisanje građana.
Na herojski put Prvog korpusa, čija je ustrajna borba zadivila cijeli demokratski svijet, podsjetio je i premijer KS-a Elmedin Konaković, ukazujući na značaj njegovanja sjećanja na ljude koji su vlastite živote utkali u odbranu BiH od agresije.
"Prvi korpus je 'čudo otpora' koji je odolio napadima jedne od najvećih vojnih sila tadašnje Evrope", kazao je Konaković, navodeći da tako bilo diljem BiH, ali da se danas prisjećamo korpusa koji je, zahvaljujući nesebičnoj žrtvi njegovih pripadnika, prerastao u veoma moćnu vojnu formaciju.
U nastavku programa koji je počeo intoniranjem državne himne BiH i defileom ratnih zastava jedinica iz sastava Prvog korpusa Armije RBiH, dijete šehida Eda Šehić je pročitala pismo svom rahmetli ocu.
U povodu obilježavanja 24. godišnjice formiranja Prvog korpusa Armije RBiH danas je odata počast šehidima i poginulim borcima ARBiH na mezarjima Kovači, Alipašina džamija i Stadion te polaganjem cvijeća na Spomen-obilježje ubijenoj djeci Sarajeva, kao i na grobljima Lav, Sv. Josip i Sv. Marko.
Brojne delegacije organa i institucija vlasti i nevladinog sektora - boračkih udruženja, te članovi porodica šehida i poginulih boraca, prijatelji saborci i građani Sarajeva, položili su cvijeće na centralni nišan svim šehidima BiH i na mezar prvog predsjednika Predsjedništva RBiH i vrhovnog komandanta Armije RBiH Alije Izetbegovića.
Program obilježavanja godišnjice formiranja Prvog korpusa započeo je u ponedjeljak otvaranjem Izložbe zastava i ratnih fotografija u amfiteatru Memorijalnog kompleksa Kovači, a nastavljen narednog dana prigodnim vjerskim programom.
Za poginule pripadnike Prvog korpusa pravoslavne vjere u Staroj pravoslavnoj crkvi na Baščaršiji služen je parastos, a u crkvi „Ćirila i Metodija“ misa zadušnica za poginule pripadnike katoličke vjere.
Prvi korpus Armije RBiH sa sjedištem u Sarajevu formiran je 1. septembra ratne 1992. godine u okviru početne reorganizacije i okrupnjavanja mnogobrojnih novonastalih patriotskih jedinica, jedinica Teritorijalne odbrane i rezervnog sastava MUP-a RBiH, a na prijedlog tadašnjeg načelnika Štaba Vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića i po odluci Vrhovne komande (Predsjedništvo RBiH) i prvog predsjednika Alije Izetbegovića. Za prvog komandanta postavljen je Mustafa Hajrulahović Talijan, a kasnije su tu dužnost obnašali generali - Vahid Karavelić i Nedžad Ajnadžić.
U sastav Prvog korpusa ušle su jedinice sa područja Sarajeva, Kalinovika, Čajniča, Foče, Goražda, Višegrada, Han-Pijeska, Olova, Sokoca, Rogatice, Rudog, Trnova, Ilijaša, Breze, Vareša, Visokog, Fojnice, Kiseljaka i Kreševa.
Prvi korpus je 1992. godine brojao 34.500 pripadnika, a taj je broj tri godine poslije narastao na 40.500 boraca. Njih 472 je odlikovano najvišim ratnim priznanjem 'Zlatni ljiljan', 19 pripadnika ratnim priznanjem 'Srebreni štit', dok je 29 pripadnika odlikovano najvišim državnim priznanjima od Predsjedništva BiH. Tri brigade u sastavu ovog korpusa odlikovane kolektivnim priznanjem 'slavna', a četiri brigade najvišim kolektivnim priznanjem 'viteška'.
Prvi korpus Armije RBiH je od 2010. godine nosilac kolektivne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.
Lana Jurčević pet mjeseci nakon poroda otkrila neobično ime kćerke, tetovirala ga na ruci
