{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Brammertz: Tražili smo da Karadžić bude osuđen za genocid i mimo Srebrenice

A
2.10.2014. u 11:23
11
6
Brammertz: Tražili smo da Karadžić bude osuđen za genocid i mimo Srebrenice
11
Brammertz: Tražili smo da Karadžić bude osuđen za genocid i mimo Srebrenice
Tužilaštvo i odbrana ove sedmice iznose završne riječi u prvostepenom postupku bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Haagu.
Tužioci Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju traže doživotni zatvor za Radovana Karadžića, ali i da bude osuđen za genocid u Srebrenici i u ostalim opštinama u Bosni i Hercegovini gdje je nesrpsko stanovištvo ubijano na sistemski i planski način.

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz u intervjuu za Anadolu Agency (AA) ističe da su u slučaju Karadžića već ponuđeni mnogi dokazi kako bi bio osuđen za genocid u Srebrenici, ali i u drugim bh. općinama. Dodaje da je Ured tužioca prezentovao najbolje dokaze u slučaju Radovana Karadžića.

"Mi smo imali jako dug slučaj gdje smo tokom dvije godine prezentirali dokaze o različitim zločinima. Kao što ste i sami vidjeli u završnim riječima Tužilaštva, naravno da smo tražili presudu u vezi sa cjelokupnim genocidom, uključujući dvije grupe općina. Mi smo jasno to tražili u vezi sa ovim slučajem, ali kao i u svim drugim slučajevima sudije na kraju postupka donose konačnu odluku", kazao je Brammertz.

Naglašava kako veliku prepreku pomirenju među građanima etničkih grupa u zemljama Balkana, ali i BiH predstavlja činjenica da čak i 20 godina nakon strašnih ratnih dešavanja postoje političari koji negiraju genocid u Srebrenici. Podcrtava da je čin genocida nešto što se ne može negirati.

"Kada danas vidim političare u BiH koji otvoreno i javno negiraju postojanje genocida ili postojanje zločina, ili čak kada glorificiraju djela osoba koje su optužene pred Tribunalom, od kojih su neke već i osuđene, to zasigurno ne može imati pozitivan efekat na proces pomirenja u zemlji i regionu. U nekim zemljama postoje zakoni u vezi sa javnim negiranjem genocida", kazao je glavni tužilac Haškog tribunala.

Objašnjava kako različiti faktori u postkonfliktnim društvima utječu na izgradnju mira i na izgradnju pomirenja i povjerenja među pripadnicima različitih naroda koji su nekada bili na suprotstavljenim stranama.

"Neki u tom kontekstu govore o tome da li Tribunal u Haagu ima pozitivnu ili negativnu ulogu na pomirenje u regionu. U vezi s tim, jedna grupa je sretna, a jedna nije i onda postoje tenzije u javnom prostoru. Moj odgovor na to bi bio da, naravno, Tužilaštvo nikada samo ne može voditi ka pomirenju, ali također, sam ubijeđen, na osnovu iskustava i rada od oko sedam godina u regionu, da pomirenje bez odgovornosti nije moguće. Tužilaštvo samo ne može donijeti pomirenje, ali je važan preduslov u tom smjeru", istakao je Brammertz.

Prema njegovom mišljenju, svaki oblik dugotrajnog mira, pomirenja i saradnje među narodima moraju biti dogovor i kompromis članova samog društva. Svaki oblik pomirenja, kako glavni tužilac ističe, mora biti 'domaći proizvod'.

"Pomirenje mora doći iznutra, iz samog društva među balkanskim narodima. Ne možete nametnuti pomirenje s vana, ne može to ni Tužilaštvo ili neki politički proces, to mora doći od članova samog društva", naglasio je Brammertz dodajući kako će Tribunal, u tom kontekstu, nastaviti da izvršava svoj zadatak sve do kraja 2017. godine kada bi se ova institucija mogla zatvoriti.

"Trenutno ne postoje bilo kakve špekulacije o zatvaranju dok je Tribunal posvećen preostalim slučajevima koji su u toku. Tribunal bi se trebao zatvoriti na kraju 2017. godine, mjesec više mjesec manje. Mi radimo svoj posao na ostalim slučajevima kao i ranije, i nemoguće je da se Tribunal zatvori prije nego se završe preostali slučajevi koji su pred Tribunalom", kazao je Brammertz za AA time otklonivši sve dileme i špekulacije koje su ranije postojale u vezi sa zatvaranjem Tribunala.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: