Zbog kršenja ljudskih prava
0

Bit će prigovora bez obzira na uspješnost izbora u BiH

SRNA
Predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić ocijenila je da će, bez obzira na uspješnost predstojećih izbora, međunarodna zajednica prigovoriti zbog toga što Izborni zakon nije usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te da će to pokvariti cijeli utisak o izbornom procesu.

"Istina je da se izbori provode po zakonu koji je u sadržini diskriminirajući, ali CIK nije zakonodavac i ne možemo tu djelovati. Za mene je legitimnost ako su izbori zasnovani na volji birača. Bilo bi mi teško ako neko bude dovodio u pitanje legalnost i legitimnost izbora", rekla je Hadžiabdić za "Nezavisne novine".

Podsjetivši da se u BiH od 2002. godine, uz određene izmjene, izbori provode po postojećem zakonu i da on u dijelu za koji postoje prigovori nije nimalo napredovao, Hadžiabdić je rekla da zato ovi izbori neće biti ništa manje legalni i legitimni nego oni od 2002. godine. Ona je istakla da najveći problem predstavljaju birački odbori, čije članove predlažu političke stranke.

"Situacija s lokalnih izbora, gdje smo sankcionisali više od 200 članova biračkih odbora, najbolje govori o njihovom radu i dobili su zabranu angažovanja. Smatramo da je pomak ako dobijemo bar predsjednika odbora koji je profesionalan i godinama je radio na izborima i koji se ne služi poznatim trikovima", rekla je Hadžiabdićeva.

Na pitanje kakve su kazne za političke subjekte i u kojim slučajevima će se primjenjivati, Hadžiabdićeva je navela da je sankcije za političke subjekte od 1.000 do 10.000 KM, a za kandidate od 1.000 do 5.000 KM.

"Najrigoroznija kazna je poništavanje ovjere političke stranke ili skidanje kandidata sa liste. Da li ćemo primjenjivati ove kazne zavisi od njih. Voljela bih da toga ne bude, ali cijeneći ono što je bilo ranije, sumnjam da ćemo i ovoga puta proći bez toga", istakla je Hadžiabdić.

Na konstataciju da se u javnosti stiče utisak da se kazna o sukobu interesa izriče uzalud jer CIK BiH kazni, a kažnjeni nastave da rade, poput ministra inostranih poslova BiH Svena Alkalaja, gdje je i sud potvrdio odluku CIK-a, Hadžiabdić je rekla da se kazne provode kada je riječ o izabranim zvaničnicima, ali da je drugačije kod imenovanih.
"CIK nema ovlašćenja da oduzme mandat imenovanom zvaničniku, pa je Alkalaja mogao da smijeni parlament ili Vijeće ministara. Ne znam zašto se to događa jer CIK je oduzimao mandate izabranim zvaničnicima, što omogućava zakon. Iznenađujuće je to što zakonodavac ne mijenja zakon, i to na finansijskom aspektu", navela je Hadžiabdić.