"Sve je završeno i od polovine avgusta uslijedit će unošenje namješataja i opremanje. U bolnici će biti kompletno nova oprema, osim aparata za magnetnu rezonancu koji je star godinu i po dana. On će jedino biti prenesen iz stare bolnice“, rekao je Maksimović u intervjuu Srni.
Bolnica će imati regionalni karakter i pokrivat će između 180.000 i 200.000 stanovnika. Novi objekat ima 12.434 metara kvadratnih prostora pod jednim krovom gdje će biti stacionarni, funkcionalni i tehnički dio. Stacionarni dio, kaže Maksimović, ima osam odjeljenja sa po 28 kreveta. Na svakom odjeljenju su i po dva apartmana. "Sobe su dvokrevetne, klimatizovane, imaju centralno grijanje, televiziju, komunikacija pacijenata sa osobljem je automatizovana", pojašnjava direktor bijeljinske bolnice.
Funkcionalni dio obuhvata prizemlje, prvi, drugi i treći sprat. U prizemlju su urgentni blok i poliklinika sa 17 ambulanti. Na prvom spratu su dijagnostika, služba za radiologiju sa magnetnom rezonancom, skenerom, patologija, dnevna bolnica. Maksimović je rekao da se pokazalo da je potrebna i dijagnostika kardiovaskularnih oboljenja. "Taj projekat je u realizaciji i očekujemo da bude završen sljedeće godine", rekao je Maksimović. Tri operacione sale u hirurškom bloku su na trećem spratu gdje je i sala za carski rez u odjeljenju za porođaj. "Tu će biti i centralna intenzivna njega, odjeljenje za novorođenčad i nedonoščad", kaže Maksimović i dodaje da je treći sprat namijenjen za upravu.
Kapacitet nove bolnice je 256 kreveta, s obzirom na to da se prati svjetski trend da pacijenti što kraće borave u bolnicama. "Pacijent ne treba da dođe u bolnicu na ispitivanje već da bi bio operisan i poslije efikasnog zahvata otpušten kući ili da bi dobio terapiju za bolesno stanje", rekao je Maksimović. Prema njegovim riječima, boravak i zauzimanje kreveta radi ispitivanja je besmisleno, pošto se time bavi dom zdravlja i primarna zdravstvena zaštita.
U starim objektima planirano je da budu smješteni transfuzijska medicina, regionalni zavod za javno zdravlje, te laboratorija za tuberkolozu. Maksimović je istakao da su Bijeljini potrebni gerijatrijski i centar za palijativnu njegu, ali da se plaši da bi realizacija tih ideja opterećivala funkcionisanje bolnice. "Pokušat ćemo da tu ideju plasiramo i uključimo druge subjekte i lokalnu zajednicu", kaže Maksimović i napominje da lokalna zajednica posljednje dvije godine nije učestvovala u pomoći funkcionisanju postojeće bolnice, osim što je jednim dijelom finansirala infrastrukturu u projektu nove bolnice.
On je istakao da bijeljinska bolnica nema kreditnih zaduženja, niti značajnih dugovanja prema dobavljačima te se, kako je rekao, može reći da je jedna od najstabilnijih medicinskih centara. Projekat gradnje nove bolnice u Bijeljini koštao je 83 miliona maraka od kojih je 70 miliona uložila Vlada Republike Srpske, a 13 miliona opština Bijeljina. U bolnici radi 114 ljekara. Maksimović, koji je i nosilac odborničke liste bijeljinskog SNSD–a, kaže da će na lokalnim izborima u Bijeljini SNSD dobiti mjesto načelnika.
"SNSD je pokazao da ima mlade, stručne i obrazovane nove ljude sa uspješnim karijerama i odličnim rezultatima. U kampanji ćemo se fokusirati na otvorenost, iskrenost, požrtvovanost, energiju koju mladost ima", rekao je Maksimović.
